Povijesni odjel Gradskog muzeja Vinkovci posjetiteljima nudi novu zanimljivu izložbu, a pod nazivom „145 godina željeznice u Vinkovcima”. Naime, 23. studenoga 2023. godine navršilo se 145 godina kako je u Vinkovce stigao prvi vlak. Posljedice ovog događaja iz 1878. brzo su se odrazile na razvoj Vinkovaca, a snažno se osjećaju i danas. Željeznica je, ističe autor postava Danijel Petković, muzejski savjetnik, voditelj Povijesnog odjela, imala presudnu ulogu u razvoju Vinkovaca.
„Vinkovci su, naime, početkom druge polovice 19. stoljeća, točnije 1857. godine, bili malena varošica s oko 3600 stanovnika. Stanovnici su uglavnom bili obrtnici, trgovci, seljaci graničari te vojno i upravno osoblje”, piše Petković u tekstu kataloga izložbe.
Razvojačenje Vojne krajine 1873., njena inkorporacija u civilni sustav Trojednice 1881., dolazak željeznice 1878. te početak intenzivne eksploatacije hrastovih šuma, četiri su snažna čimbenika koja su utjecala na brži ekonomski i demografski razvitak Vinkovaca, a koji je započeo u zadnja dva desetljeća 19. stoljeća te gotovo neprekinuto trajao (osim tijekom Prvog i Drugog svjetskog rata) sve do početka devedesetih godina 20. stoljeća.
„Ključnu ulogu u ovom procesu odigrala je željeznica, pa je već 1910. godine stanovništvo Vinkovaca bilo utrostručeno”, navodi Petković.
Pri tome značajno je promijenjena etnička struktura stanovništva. Pretežiti dio stanovništva 1857. činili su Hrvati, uz nešto Nijemaca te nešto stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti dok 1910. natpolovičnu većinu stanovništva čine tri etničke skupine: Nijemci, Mađari i Židovi, koji, uz Hrvate, čine jezgru koja je bila uposlena na željeznici, u šumarstvu, obrtništvu, trgovini, prerađivačkoj industriji, državnoj upravi i uslužnim djelatnostima.
Željeznička pruga iz 1878. godine na magistralnom pravcu Budimpešta – Dalj – Vinkovci – Slavonski Brod, navodi Petković, građena je zbog interesa mađarskog krupnog kapitala radi eksploatacije šumskih i rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine. Međutim, željeznička se mreža ubrzo razgranava: 1886. pravac od Vinkovaca do Gunje, 1891. do Sremske Mitrovice (dio magistralnog pravca od Zagreba do Zemuna), 1901. Vinkovci – Županja, 1910. Vinkovci – Osijek preko Gaboša. Tom godinom završena je mreža pruga na području vinkovačkog čvorišta koja je ostala gotovo identična do danas. Tijekom Kraljevine SHS – Jugoslavije još su dograđeni 1928. današnji teretni kolodvor te drugi kolosijek na magistralnom pravcu Beograd – Vinkovci – Slavonski Brod.
„U današnje vrijeme možemo ustvrditi kako je gospodarski i općenito prometni značaj željeznice za Vinkovce, nažalost, uvelike umanjen u odnosu na vrijeme prije Domovinskog rata. Osim toga, čini nam se, kako bilo koja buduća strategija gospodarskog razvoja Vinkovaca mora u svoje prioritete staviti revitalizaciju željezničkog prometa u Vinkovcima kao „staro-novog“ pokretača gospodarske aktivnosti”, zaključuje Petković.
Na izložbi, koja će biti otvorena do kraja siječnja, može se vidjeti građa Gradskog muzeja i dijelom Željezničkog muzeja u Vinkovcima.
