9 C
Vinkovci
Nedjelja, 25. rujna 2022.

O odlasku iz Hrvatske razmišlja gotovo 50 posto mladih

Više od autora

- vl promo-


Aneta Pšihistal
Aneta Pšihistal
aneta.psihistal@novosti.hr

Svjetski savez mladih Hrvatska danas je predstavio rezultate istraživanja “Motivacija mladih za migracijom i zasnivanjem obitelji”.

U istraživanju je sudjelovalo 660 mladih u dobi od 18 do 30 godina s prebivalištem u Hrvatskoj, a provedeno je od 23. rujna do 1. prosinca 2021. godine korištenjem društvenih mreža i e-maila.

Gotovo 50 posto mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku iz Hrvatske,  a na njihov ostanak utječe mnogo faktora pa je potrebno usmjeriti se i na vrijednosni i kulturalni aspekt tog problema, istaknuto je na predstavljanju u dvorani Matice hrvatske u Zagrebu.

“Kada je riječ o vjerojatnosti iseljavanja na ljestvici od 1 do 10, prosječni odgovor ispitanika bio je malo iznad četiri, što znači da su mladi podijeljeni su oko toga žele li se iseliti, ali znakovito je da gotovo polovina mladih povremeno ili često razmišlja o odlasku. Iz toga proizlazi da značajan broj mladih razmišlja o odlasku, ali i da ne odlaze impulzivno, nego razmatraju opcije prije nego što odu. Mladi u prosjeku žele 2,4 djece, što je više od prosječnog broja djece u Hrvatskoj. Prema tome, razlog zašto nemaju više djece nije isključivo taj da ne žele djecu, već postoje druge otegotne okolnosti s kojima se suočavaju”, istaknuo je član Svjetskog saveza mladih Hrvatska (SSMH) Domagoj Dalbello.

Na parlamentarnim izborima uvijek glasa 58 posto mladih, 65 posto na predsjedničkim i 60 posto na lokalnim, dok ih sedam do devet posto nikad ne glasa, ovisno o vrsti izbora. Istovremeno, gotovo 90 posto mladih vjeruje da bi građani trebali više izlaziti na izbore, što znači da su mladi svjesni važnosti političke participacije.

“Istraživanje je također pokazalo da mladi koji češće glasaju imaju nešto manju želju za iseljavanjem pa je prema tome jedan od čimbenika iseljavanja politička apatija i nedostatak vjere da mogu nešto promijeniti. U civilnom društvu aktivno je 15 posto mladih, a sedam u nekoj političkoj stranci. Mladi koji su aktivniji u civilnom društvu u prosjeku žele imati više djece, ali u nešto kasnijoj dobi te u manjoj mjeri žele iseliti. Oni koji su aktivniji u vjerskoj zajednici žele imati više djece u ranijoj dobi te manje žele iseliti, dok je članstvo u političkoj stranci povezano s nižom željom za iseljavanjem, ali nije povezano sa željenim brojem djece”, rekao je Dalbello.

Prosječna vjerojatnost iseljavanja mladih u javnom sektoru je 3,1, a u privatnom više – četiri, što u gospodarskom smislu predstavlja problem.

Nešto više od polovice mladih živi s roditeljima, a oni koji su se odselili, to su uglavnom učinili s 18 ili 19 godina, što se poklapa s odlaskom na studij, a kasniji odlazak od roditelja povezan je s kasnijim zasnivanjem obitelji.

Istraživanje je također pokazalo da mladi koji imaju više braće i sestara žele imati više djece, a oni koji imaju članove obitelji u dijaspori vjerojatnije će iseliti. Oni koji više žele ostati, uz Hrvatsku vežu asocijacije ljepota i domovina, dok su korupcija i turizam asocijacije onih koji će vjerojatnije iseliti.

– Vrijednosti su svakako povezane s demografskim problemima te je potrebno usmjeriti se, ne samo na ekonomski, već i na vrijednosni i kulturalni aspekt ovog problema – ocijenio je Dalbello.

Član SSMH-a Ivan Majstorić rekao je kako je potrebno osmisliti i dosljedno provoditi javne politike koje će zadržati mlade, posebno u slabije razvijenim područjima. U tijeku je priprema Nacrta prijedloga Strategije demografske revitalizacije RH do 2031., pa će SSMH ove podatke iskoristiti u javnom savjetovanju, ali i za nova istraživanja.

 

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno