Polaganjem vijenaca i odavanjem počasti kod spomen obilježja u središtu Borova obilježena je 28. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika vinkovačke specijalne policije koje su pobunjeni hrvatski Srbi u ovom mjestu ubili u zasjedi 2. svibnja 1991. godine, a potom masakrirali.

U Borovo su redarstvenici došli izbaviti dvojicu svojih kolega koje su tijekom redovite ophodnje u noći s 1. na 2.svibnja zarobili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi. Ubijeni su Stjepan Bošnjak (1955.), Antun Grbavac (1961.), Josip Culej (1966.), Mladen Šarić (1965.), Zdenko Perica (1965.), Zoran Grašić (1969.), Ivica Vučić (1961.), Luka Crnković (1970.), Marinko Petrušić (1966.), Janko Čović (1965.), Željko Hrala (1968.) i Mladen Čatić (1971.).

Obilježavanje je započelo mimohodom Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” Vinkovci od ulaza u Borovo do spomen-obilježja. Događaju je uz obitelji ubijenih redarstvenika nazočila predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora Marijana Balić, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, umirovljeni general Mladen Markač, župan vukovarsko-srijemski Božo Galić, gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, gradonačelnik Vinkovaca Ivan Bosančić, predstavnici braniteljskih udruga, brojni predstavnici javnog i političkog života i dr. Obraćajući se nazočnima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako nije zadovoljna onime što su dosad nadležna državna tijela učinila da se istraže zločini nad redarstvenicima, ali i brojnim drugim Hrvatima kao i da se krivci otkriju i privedu pravdi.

Pitanje nestalih temelj daljnjeg dijaloga sa Srbijom

“Bio je to prvi masovni zločin nad Hrvatima u Domovinskom ratu pod zaštitom tadašnje tzv. JNA i na žalost nastavak politike zlodjela nad Hrvatima i drugim nesrpskim stanovništvom započet ničim izazvanom oružanom pobunom u kolovozu 1990. godine uz znanje i zaštitu tadašnje JNA i potporu većine ondašnjeg srbijanskog političkog vrha. Prošlo je 28 godina od ovoga zločina, ali rane su nam teške i bolne, a najbolnije od svega je to što za taj zločin nitko nije odgovarao pred sudom. Zbog toga ne možemo kriviti nikoga, za taj propust odgovorni smo sami. Od pravde ne smijemo odustati. Očekujem stoga od državnog odvjetništva da bez obzira na protjek vremena u suradnji s drugim državnim tijelima učini sve u skladu sa svojim ndaležnostima kako bi krivci za zločine bili otkriveni i stali pred lice pravde, uključujući i odgovorne pripadnike bivše JNA. To je test ozbiljnosti naše države.”, poručila je Grabar Kitarović. Dodala je i kako se treba okrenuti budućnosti.

“Ne želimo živjeti u prošlosti, produbljivati podjele i prošlošću opterećivati mlade, naprotiv, želimo zatvoriti najteža pitanja iz prošlosti i okrenuti se budućnosti.”, rekla je Grabar Kitarović i pozvala mlade da gledaju naprijed i zajedno rade na poboljšanju hrvatsko-srpskih odnosa. Istaknula je pri tome i trajnu otvorenost Hrvatske u nastavku dijaloga sa Srbijom radi rješavanja otvorenih pitanja od kojih je pitanje nestalih temelj tog daljnjeg dijaloga.

Predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata “Krpelj” Vinkovci, saborski zastupnik Stevo Culej, u svom je obraćanju nazočnima pozvao na dijalog. “Organizirajmo jedan okrugli stol na temu Borova za koji ćemo postaviti sve one koji su vodili istrage, svjedoke, na kojemu ćemo govoriti o onima koji su željeli progovoriti o zločinima, kao i o nama koji smo u ovih 28 godina došli do određenih spoznaja, a sve kako bismo ovu stranicu povijesti zatvorili na pozitivan način i ovo sjeme zla koje je posijano stotinama godina unaprijed zauvjek zatrli da nikada ne nikne našoj djeci.”, poručio je Culej.

Od prošle godine 38 kaznenih prijava za ratne zločine

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved pak istaknuo je kako zločin u Borovu predstavlja zločin bez presedana. “Napad na naše policajce, legalne predstavnike vlasti Republike Hrvatske koji su počinili pobunjeni Srbi potpomognuti bivšom JNA, opomena je svima nama da se nikada ne smijemo opustiti i uvijek biti odgovorni, da gradimo svoju zemlju na načelima pravednosti i žrtvu nikada ne zaboravimo.”, rekao je Medved.

Tijekom prošle godine, hrvatska je policija podigla 33 kaznene prijave za ratne zločine, istaknuo je u Borovu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, upitan dokle su stigle istrage državnoga tima za ratne zločine. “Početkom 2018. godine, glavni ravnatelj policije formirao je posebnu radnu skupinu koja se bavi istragama ratnih zločina i koja ima zadaću prikupiti sve dokumente uključujući i one iz arhiva Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine. U tom razdoblju značajno je podignut broj kaznenih prijava za ratne zločine, pa je tako prošle godine hrvatska policija podigla 33 prijave, a ove godine do sada već pet.”, naglasio je Božinović, dodavši kako su rezultati rada toga tima više nego vidljivi.