Predstavnici Grada Vinkovaca, Županije vukovarsko-srijemske, Vinkovačkih šokačkih rodova i Povijesnog športskog društva Hrvatski sokol Vinkovci, predvođeni sokolskom gardom položiti su danas vijenac pred kapelom Marije Magdalene na groblju u Kačićevoj ulici, zapalili svijeće i potom u kapeli, na banovom grobu, poklonili se njegovoj veličini i položiti cvijet.
Danas, 7. ožujka spada 208. obljetnica rođenja hrvatskoga bana Josipa Šokčevića, domaćeg čovjeka koji se rodio 1811. godine u Vinkovcima u vojničkoj obitelji. Otac je poticao iz stare gunjanske zadruge koja je generacijama davala časnike. Njegov otac oženio je Elizabetu, također iz časničke obitelji Čolića iz Privlake. Kad je mladom Šokčeviću poginuo otac, Čolići, svi odreda visoki časnici, pobrinuli su se da mladi Šokčević završi vojničko obrazovanje i davali su mu potrebnu podršku u napredovanju. Šokčević je bio ambiciozan i marljiv što mu je omogućilo da se u kasnijem razdoblju uzdigao do časničkog čina i osobnim kvalitetama napredovao je sve do čina podmaršala. Kad je hrvatskog bana Jelačića bolest onemogućila da obavlja bansku čast, naš Šokčević je postavljen za njegovog zamjenika. Napokon Šokčević je imenovan za hrvatskog bana nakon kratkotrajnog banovanja Coroninija. Došavši u Zagreb 1860. Hrvatima je donio pravo korištenja hrvatskog jezika u javnosti. Svi su očekivali da će hrvatski sabor izboriti ukidanje Vojne krajine i stavljanje Dalmacije pod banovu kompetenciju. Važno je naglasiti da su se unutar Monarhije znatno promijenile političke prilike jer je car uveo tzv Bachov apsolutizam koji je potpunoma zakočio politički život. U tim okolnostima hrvatski sabor nije mogao izglasati zahtjev za pridruživanje Dalmacije i Vojne krajine. Šokčević je shvatio uzaludnost pokušaja ostvarivanja tih ciljeva. Zato se okrenuo unutrašnjoj reorganizaciji Hrvatske. Mimo volje cara organizirao je 1862. godine željezničku bansku konferenciju na kojoj se dogovaralo koji su trase budućih pruga u interesu hrvatskog gospodarstva. Također je 1864. organizirao Prvu dalmatinsko-hrvatsko-slavonsku izložbu, također mimo carske volje, koja je imala veliko značenje u razvoju hrvatskog gospodarstva. Ta izložba bila je preteča zagrebačkog velesajma. Za njegova banovanja osnovana je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Stol sedmorice, ukinuta je Vojvodina srpska pa je Srijemska županija vraćena u svoje predhodne okvire. Donijet je prijedlog za osnivanje sveučilišta u Zagrebu, usvojen Kazališni zakon kojim je praktično osnovano Hrvatsko narodno kazalište. Da nije bilo Šokčevića nikad nebi Zagreb ni Hrvatska dobili spomenik bana Jelačića.Bana Josipa Šokčevića treba cijeniti jer je cijeli život bio principijelan. Nije mijenjao svoje stavove ni uvjerenja. Bio je domoljub. Izabrao je put pomaganja razvoja Hrvatske na svim društvenim i gospodarskim razinama – pripomogao je da Hrvatska krene putem modernizacije. Šokčevića treba svakako ubrojiti među najveće banove Hrvatske.
