Očekuje nas poskupljenje meda

0
210
- Reklama -

Čak 84% biljnih vrsta i 76% proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju koje obavljaju domaće i divlje pčele, nužno je stoga educirati javnost, naročito djecu, o važnosti očuvanja pčelinjih zajednica ali i cjelokupnog eko-sustava. Na nedavnoj je sjednici Vlade tako usvojen Program školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2019. godinu. Program predviđa edukaciju djece i njihovih roditelja o važnosti konzumiranja meda i njegovog uključivanja u prehranu, a omogućit će i bolje uvjete za pozicioniranje meda hrvatskih pčelinjaka na tržištu. Program, koji za cilj ima i promociju hrvatskog pčelarstva, provodit će se u prvim razredima osnovnih škola. Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta u prosincu prošle godine, a tom je prilikom 36.307 prvašića u 843 osnovne škole dobilo paketiće s Medom hrvatskih pčelinjaka u nacionalnoj staklenci za med, edukativnom slikovnicom i letkom.

Pozdravljam ovu odluku Vlade koja ima za cilj da se već u najranijoj dobi djeca privikavaju na konzumiranje meda kao kvalitetne namirnice, koju treba svakodnevno imati na svom stolu. Naša županija ima najveći broj pčelara koji su pristupili ovom programu te pozivamo i druge koji imaju interesa da se priključe, jer nam je cilj da lokalni proizvođači pri plasiranju svojih proizvoda upoznaju svoje kupce i obratno. Stalno govorimo da kvalitetan med najlakše možete kupiti kod svog susjeda i biti sigurni da je to kvalitetan domaći med”, ističe predsjednik Saveza pčelara Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak.

Iskoristili smo priliku i da ga pitamo kakvo je trenutno stanje u pčelarstvu na našem području, pogotovo ako znamo da smo imali izrazito kišan i hladan travanj i svibanj, što je loše utjecalo na proizvodnju meda.

“Iako je još rano za sumiranje rezultata ove pčelarske godine, jer nam još predstoji paša suncokreta i livade, činjenica je da se ne možemo pohvaliti s ovom godinom i nastojat ćemo je što prije zaboraviti. Proljetni razvoj je počeo u očekivanom periodu i bio je veoma uspješan. Pčele su se dobro razvile za nadolazeće paše i očekivali smo napokon uspješnu godinu. Na žalost, vrijeme nam je skinulo osmjeh sa lica i umjesto očekivanog medobranja nastupili su problemi. Cijeli svibanj bio je kišovit i hladan i u nekim trenucima postojala je opasnost da pčele uginu od gladi, te su pčelari morali hraniti pčele da prežive. Tako da su ove godine pčelarima koji nisu selili prinosi jako smanjeni i samo nadolazeće paše mogu tek djelomično popraviti stanje”, objašnjava Čuljak.

Dodaje da su u ovom trenutku sve aktivnosti pčelara usmjerene su na što kvalitetniju pripremu pčelinjih zajednica za zimu. Pčelari, naime, prvo moraju oduzeti viškove meda koje su pčele skupile i krenuti s pregledima zajednica i utvrđivanja stanja i potreba. Svima je poznato da samo zdrave i vitalne pčele s dovoljno kvalitetne hrane mogu prezimiti i u proljeće othraniti nove generacije. Loša godina u pčelarstvu mogla bi utjecati i na cijene meda, koje su kod nas uglavnom stabilne u posljednjih nekoliko godina.

Nedostatak meda već se osjeća i pčelari su počeli korigirati cijene. Ali i sa uvećanim cijenama mnogi neće pokriti razliku u smanjenim prinosima, što će utjecati na to da nećemo pokriti ni osnovne troškove te za ulaganja i razvoj neće niti ove godine biti dovoljno sredstava”, napominje Stanko Čuljak.

Uobičajene cijene meda do sada, ovisno gdje kupujete i od koga, bile su od 40 kuna za livadni, suncokretov i amorfin, do 50 kuna za bagremov i lipov med. Kestenov i šumski med uvijek su kod nas bili posebno cijenjeni, ali i skupi i za njih ste morali izdvojiti i 60 kuna. Kakve nas cijene očekuju nakon ovako, za pčelare teške godine, vrijeme će pokazati.