Danas obilježavamo Dan hitne medicinske službe, dan kojim se Hrvatska pridružila nizu svjetskih zemalja koje nastoje senzibilizirati javnost o važnostima i specifičnostima ove iznimno odgovorne i teške djelatnosti. 2001. godine proglasila ga je i Hrvatska udruga djelatnika hitne medicinske pomoći, nakon prosvjeda kojim su htjeli upozoriti javnost i medije da u organizaciji hitne nešto ne štima.
Prema dostupnim podacima, od 1,5 milijuna pacijenata koliko ih godišnje zbrine bolnička i izvanbolnička HMS, čak 80 posto pacijenata koji traže pomoć nisu hitni pacijenti te usporavaju brzinu rada HMS-a i dovode u opasnost živote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje. Stoga djelatnici hitne službe diljem Hrvatske ulažu puno borbe, rada i truda u promjene koje će njima i svim našim građanima olakšati svakodnevicu. Ima li kakvih promjena do sada, ali i kakvo je trenutno stanje u vinkovačkoj hitnoj medicini rekao nam je Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći.
„Prije smo bili u puno težoj situaciji nego danas. Služba hitne pomoći radila je na razne načine, nije bilo organizacije i svatko je radio prema svome nahođenju. Zbog toga smo se udružili i zadovoljni smo što je udruga smještena u Vinkovcima“, rekao je Šota i podsjetio na prosvjed 2001. godine kojim su htjeli upozoriti javnost i medije da u organizaciji hitne nešto ne štima. Svirali su točno u podne u 76 gradova Republike Hrvatske i od tada je službeno počela prva prava reorganizacija hitne – Udruga je donijela odluku i molila vodstvo da zajedno s njima taj dan proglase Danom hitne službe RH.
Iako je od tada do danas imala određene preinake i brojna uspješna događanja, iz Udruge poručuju kako očekuju još promjena koje će ići na korist krajnjim korisnicima i koje će u najtežim trenucima donijeti dobru, organiziranu, educiranu, kvalitetnu i stručnu hitnu medicinsku pomoć.
„U Vinkovcima hitan bolnički prijem radi jako dobro, organiziran je na najvišoj razini. Ono što nas muči je priljev pacijenata koji su nehitni i koji na neki način zagušuju rad hitne službe koji ne bi smio i ne bi trebao biti takav. Taj broj je jednostavno neodrživ i tu se mora nešto promijeniti“, pojasnio je situaciju u Vinkovcima.
Pružanje hitne medicinske pomoći jedna je od glavnih karika zdravstvenog sustava, a ono je posebno došlo do izražaja u trenutnim vremenima koje je poharala epidemija koronavirusa. Kako je Šota istaknuo, na početku epidemije nisu bili dovoljno pripremljeni i organizirani, no s prvim reakcijama Stožera i u Vinkovce je počela stizati potrebna oprema.
„Ono što smo trebali proći, a nismo, je edukacija u zbrinjavanju te presvlačenju i skidanju zaštitne opreme. Imamo sreću pa se epidemija malo stišala, no da se nastavila širiti to bi bilo jako loše po nas, osobito u manjim službama kada nekoliko djelatnika zbog virusa ode na bolovanje i sa sobom povuče još kolega koji moraju u izolaciju. Rad službe bi bio upitan, a to se ne bi smjelo događati“, pojasnio je Šota te dodao kako se nada da će se uskoro sanitetski prijevoz spojiti s hitnom službom, jer je neprirodno da dvije službe koje su oduvijek radile zajedno budu odvojene. Spojene, one mogu brže i kvalitetnije reagirati na krizne situacije.
