Nacionalni stožer civilne zaštite razmišlja o liberalizaciji u ograničavanju okupljanja od 1. veljače, no većih popuštanja epidemioloških mjera neće biti, izjavio je na redovitoj konferenciji za medije načelnik Stožera, Davor Božinović, uoči donošenja novog seta mjera, prenosi Hina.
“U Hrvatskoj neće biti totalnog lockdowna kao u nekim drugim europskim zemljama, ali neće biti ni većih popuštanja. Treba vremena da se sagleda što će biti s novim sojevima virusa”, rekao je potpredsjednik Vlade Božinović.
Aktualne mjere na snazi su još ovaj tjedan i do kraja tog roka bit će objavljen paket novih odluka – najvjerojatnije će biti produžene tri odluke vezane uz trgovine, granice i javni prijevoz, a najviše se razgovara o popuštanju mjere ograničavanja okupljanja.
“Razmišlja se o svemu što se može korigirati u smislu olakšanja, no u ovakvim okolnostima nema previše uporišta za strategiju velikog popuštanja. Najgore bi bilo da nešto naglo otvorimo, pa onda to moramo naglo zatvoriti”, objasnio je šef Stožera. Istaknuo je i da su nam brojevi novozaraženih sve bolji, no nisu zanemarivi. Utjecaja na odluke posebno će imati širenje novih sojeva virusa, koji su već u hrvatskom susjedstvu, zatim usporena dinamika cijepljenja te činjenica da smo još u zimskom razdoblju, dodao je.
Upitan za najavu prosvjeda ugostitelja protiv epidemioloških mjera, odgovorio je da je to demokratsko sredstvo, ali ne zna protiv koga i čega bi se prosvjedovalo jer epidemiološke mjere nisu donesene da nekome zagorčavaju život.
“Svi se nadamo da ćemo se s daljnjim padom brojeva i procjepljivanjem vratiti u nekakav normalan život, ali je jasno da se to neće dogoditi sutra”, zaključio je Božinović.
Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Alemka Markotić izvijestila je da se ozbiljno prati situacija s mutiranim virusima, no ne možemo biti sto posto sigurni da već nije u Hrvatskoj.
“Moguće je da nekoliko ljudi s novim sojem već cirkulira ako su došli izvana. No, zasada nema žarišta pa je to indirektan pokazatelj da nema značajne replikacije tog virusa ako je i došao u Hrvatsku. Sigurno će i ubuduće biti dodatnih mutacija, a one ne moraju nužno biti loše po ljude. Mutacije češće škode virusu nego što pojačavaju njegovu infektivnost. Situacija se prati”, poručila je Markotić. Pojasnila je i da postojeći PCR testovi mogu otkriti britanski soj virusa. Dodala je da će se pratiti kakve se promjene događaju i koliko su testovi u mogućnosti detektirati nove varijante, a proizvođači testova napravit će korekciju ako to bude potrebno.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak istaknuo je kako Hrvatska bilježi 20% pad broja novozaraženih u posljednjih sedam dana, u odnosu na prethodni tjedan. Cijepljeno je 69.984 osoba, a drugu dozu cjepiva dosad je primilo 11.907 ljudi.
Cijepljenje postaje sve veći problem. Europska komisija očekuje pravodobnu isporuku ranije ugovorenih količina cjepiva britansko-švedske tvrtke AstraZeneca te očekuje objašnjenje za najavljene smanjene isporuke. Premijer Andrej Plenković ustvrdio je da se diplomacija oko cjepiva pomalo pretvara u kidnapiranje cjepiva te kao mogućnost naveo zajedničku tužbu EU protiv proizvođača cjepiva ako ne ispune obveze ugovora. Ustvrdio je da je isporuka cjepiva neuredna i ne poštuje se dogovoreni rok.
Za neke koji trebaju drugu dozu, cijepljenje će se odgoditi za tjedan dana zbog nedostatka cjepiva, no to neće utjecati na kvalitetu cijepljenja i imunitet jer do druge doze mogu proći i 42 dana, rekao je Capak. Dodao je kako Hrvatska ne planira ući u zasebne razgovore s proizvođačima cjepiva jer je dogovoreno s EU da se ide zajedno, ali je istaknuo kako ćemo u iduća četiri tjedna dobiti 14 kutija cjepiva manje, što iznosi ukupno 13.650 doza. Moderna bi trebala u nedjelju isporučiti 4.800 doza, dok bi početkom veljače trebalo stići 10.800 doza za koje nema obavijesti da se odgađaju, rekao je Capak.
“AstraZeneca je dobila zadatak od Europske komisije da se danas malo popravi s rokovima i količinama cjepiva, pa se nadamo da ćemo nakon današnje telekonferencije imati dobru vijest. Prva isporuka bi trebala biti sredinom veljače, više od 44.000 doza”, kazao je.
“Razmišljamo što napraviti ako se male isporuke nastave, ali mislimo da ćemo dobiti veće količine. Sada su mnogi napori usmjereni na to da farmaceutska industrija popravi ovo što su drastično smanjili za sve zemlje EU”, naglasio je Capak.
Na Pfizerovo cjepivo dosad su prijavljene 284 sumnje na nuspojave, među kojima je bilo 16 alergijskih reakcija koje su zahtijevale primjenu lijekova, a dvije primjenu adrenalina. Na Modernino cjepivo stiglo je 10 prijava nuspojava, sve blage naravi.
