Uvođenje novog prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim Vlada Republike Hrvatske nastoji smanjiti broj klima uređaja na pročeljima zgrada, izazvalo je burne reakcije među građanima i stručnjacima. Ova zabrana, koja će stupiti na snagu 1. siječnja 2025., usmjerena je na regulaciju postavljanja vanjskih jedinica klimatizacijskih uređaja, a sve u cilju očuvanja vizualnog identiteta gradova te osiguravanja sigurnosti i udobnosti prolaznika.
No, unatoč dobrim namjerama, ova mjera izazvala je zabrinutost, pogotovo u kontekstu sve ekstremnijih klimatskih uvjeta. Dok su neki gradovi poput Dubrovnika, Splita, Rijeke i Zagreba već regulirali postavljanje klima uređaja na pročelja zgrada, nova mjera Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine sada se odnosi na cijelu Hrvatsku.
Ministar Branko Bačić istaknuo je da su balkoni i lođe najprikladnije lokacije za postavljanje klima uređaja jer nisu izloženi pogledima s ulice. On predlaže i mogućnost ugradnje zajedničkih uređaja za cijele zgrade, što bi moglo smanjiti broj vanjskih jedinica i ujedno olakšati održavanje. Međutim, u praksi ova mjera nailazi na niz problema. Primjerice, ako zgrada nema balkone ili lođe, vlasnicima stanova preostaje jedino postavljanje vanjskih jedinica na stražnju stranu zgrade, što nije uvijek moguće. To može uzrokovati tehničke poteškoće, posebice u slučajevima gdje bi cijevi i instalacije morale prolaziti kroz tuđe stanove ili zajedničke prostore, što može izazvati nesuglasice među susjedima.
Jedan od većih izazova je i cijena premještanja klima uređaja. Iz tvrtke Energo-S upozoravaju da cijena instalacije po metru može doseći i preko 50 eura, a duljina instalacije može značajno utjecati na troškove. Kako bi trošak bio manji, preporučuje se što kraća instalacija. Osim toga, dulje instalacije mogu utjecati na učinkovitost uređaja, što dodatno povećava troškove održavanja. Za vlasnike stanova u kojima klima uređaji već postoje na pročeljima zgrada, dobra vijest je da komunalni redari neće kažnjavati za već postavljene uređaje.
No, postavlja se pitanje što će se dogoditi u slučaju kvara na postojećim jedinicama. Prema novom zakonu, zamjena stare jedinice novom na istom mjestu neće biti moguća, što može predstavljati problem za vlasnike koji nemaju druge opcije. Kazne predviđene za nepoštivanje ovog zakona također su visoke i kreću se do 5.500 eura za vlasnike klimatizacijskih uređaja te majstore koji ih nepropisno postavljaju, dok za tvrtke kazne mogu doseći i do 10.000 eura.
Ovi financijski udarci, uz već visoke troškove same instalacije i potencijalne tehničke prepreke, mogli bi prouzročiti mnogo problema. Stručnjaci predlažu ugradnju središnjih klimatizacijskih sustava na krovovima zgrada, koji bi opskrbljivali sve stanove. Iako su početna ulaganja visoka, dugoročno bi mogli biti isplativiji i estetski prihvatljiviji.
Evo što o svemu misle naši sugrađani:
Ruža
“Jedina mana je to što voda kapa na prolaznike, a ne da ugrožava izgled ulice. Mislim da je to nepravedno za one koji nemaju mogućnosti drugačije postaviti klimu, a onima kojima je tako postavljeno, to je sada cijeli problem prebacivanja i cijela komplikacija prilagodbe stana”
“Mislim da je ova zabrana potpuni promašaj, klimatske promjene dolaze i svaka će kuća morati imati klimu. Treba samo paziti gdje su okrenute da nekoga ne ugroze. Što se tiče izgleda grada ili zgrade mislim da ga ne kvari, može se oslikati u nekoj boji i postati umjetničko djelo”
Zabrana nije pravedna. Zbog klimatskih promjena idemo prema sve toplijim ljetima pa je život bez klime nezamisliv. Ako će se nešto zabraniti, prvo bi trebalo pronaći rješenje problema, pa tek onda uvesti zabranu, npr. klime na vrhu zgrade. Što se tiče izgleda grada, to mi nije bitno