Takvom mjerom, koja će državni proračun koštati 550 milijuna kuna, prehranu će za 311 tisuća hrvatskih učenika, kao i dosad, u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju, sufinancirati i organizirati vlasnici i osnivači osnovnih škola, dakle jedinice lokalne samoprave, općine i gradovi, i to tako da će od drugog polugodišta osnivači dobiti 10 kuna po učeniku kako bi svakom učeniku osnovnih škola mogao biti osiguran barem jedan besplatan obrok.
Bez obzira na to ima li škola školsku kuhinju ili ne, ima li blagovaonicu ili ne, svako dijete mora dobiti jedan obrok u danu. Dakle, u onim školama koje nemaju kuhinju, ili je pak imaju, ali nemaju dovoljno prostora za blagovaonicu, za svakog će učenika biti osiguran mliječni obrok. A mliječni obrok ne podrazumijeva samo sendviče i voće, već sve što ne zahtijeva kuhanje. One pak škole koje imaju dovoljno prostora – velike kuhinje, kuhare i blagovaonice, deset kuna koje će dobiti za svakog učenika mogu upotrijebiti za pripremu toplog obroka za sve učenike u školi.
“Prehrana je i sada kod različitih osnivača osnovnih škola organizirana na različite načine, a tako će biti i u drugom polugodištu. Tako se u nekim školama obroci pripremaju i poslužuju u školi, a u drugim školama se obroci za učenike dostavljaju ili iz drugih škola ili iz drugih ustanova, ovisno o infrastrukturnim uvjetima škola i načinu kako je to osnivač škola odlučio. Vrsta obroka (nutritivno vrijedan hladni ili kuhani obrok), osim o organizacijskim sposobnostima osnivača, ovisit će i o infrastrukturi koju škole trenutačno imaju na raspolaganju za pripremu i posluživanje jela učenicima”, kažu u Ministarstvu obrazovanja za Večernji list.
