Novu priču iz povijesti Vinkovačkog Novog Sela koje ove godine obilježava 200 godina postojanja nastavljamo ekskluzivnom objavom podataka u Vinkovačkom listu. Uz upoznavanje šireg kruga čitatelja koji vole povijesne teme i prate ovu kolumnu, želio bih potaknuti stanovnike Novog Sela, posebice mlađe, da se pozabave istraživanjem svojih korijena i ta saznanja prenose novim budućim naraštajima kako bi sačuvali spomen na svoje pretke i svoj rod.
Iz 17 sela benkovačke okolice ovdje se naselilo se oko 49 obitelji s ukupno 236 osoba. Najveći dio kolonista, oko 32, se doselio iz sela Brgud. Odatle su se doselile obitelj Baljak, tri obitelji Graovac, dvije obitelji Uzelac i obitelj Matić. Isti broj doseljenika se doselio iz sela Parčić i to tri obitelji Vojvodića te obitelji Drča, Ivanišević i Knežević. Iz sela Bjeline se doselilo oko 28 osoba i to po dvije obitelji Medić i Žmirić te obitelji Kalanj, Mrkela, Novaković i Šarić. Iz sela Bruška se doselilo 5 obitelji Čačić s oko 25 članova. Iz Islama Grčkoga su se doselile dvije obitelji Alavanja, te obitelji Bogdanović, Gagić, Kaluđerović i Mlinar s 21 osobom. Iz sela Biljane su se doselile obitelj Škorić i dvije obitelji Radmanovića s 12 osoba. Iz sela Gornje Biljane su se doselile obitelji Anić i Radmilović s 11 članova, a z Donjih Biljana obitelji Graovac i Pupovac koja se ubrzo vratila u stari zavičaj. Iz Starigrada su se doselili obitelji Adžić i Jović s 11 članova. Iz sela Budak se doselila obitelj Brčić, iz Stankovaca Pelajići, iz Lisičića i sela Popović obitelji Žilić, iz sela Tinj obitelji Ivić-Jukić i Matošić, a iz sela Zagrad obitelj Ivaneža. Iz tri sela biogradske okolice: Draga, Pakoštane i Raštane se doselilo 3 obitelji s 11 članova i to iz Drage obitelj Vulin, iz Pakoštana obitelj Juričin, a iz Raštana obitelj Zorke Maričić. Iz pet sela obrovačkog kraja: Karin, Medviđa, Muškovci, Zelengrad i Zaton doselilo se 13 obitelji s oko 55 članova. Najviše ih je bilo iz Karina odakle su se doselile dvije obitelji Lakića te po jedna obitelj Lacmanović, Mlinar, Radeka, Stegnjaja, Vidić i Vidović. Iz Medviđe su se doselile obitelji Demo i Filipović, iz Muškovaca obitelj Dragičević, iz Zelengrada još jedna obitelj Dragičević, a iz Zatona obitelj Jose Maričića. Iz 11 sela drniškoga kraja se doselilo 19 obitelji s oko 55 članova. Iz sela Baljci su se doselile obitelji Bešević i Klisurić, a iz Biočića obitelj Njegić. Iz Donjih Utora su se doselile dvije obitelji Keran, a iz Gornjih Planjana obitelj Radmanović. Iz sela Kričke su se doselile dvije obitelji Kunac, a iz Mirlović Polja dvije obitelji Buzov i obitelj Janjić. Iz sela Štikovo su se doselile dvije obitelji Bura i obitelj Eraković, a iz Trbounja obitelj Kosor i obitelj Ante Matića. Iz Otavica su se doselili Reljanovići, iz Siverića obitelj Ivas, a iz Žitnića obitelj Višić. Iz sela zadarskoga zaleđa: Poljica, Posedarje, Pridraga, Slivnica, Starigrad i Vinjerac se doselilo10 porodica s oko 42 osobe. Iz Poljica se doselila obitelj Zujić, iz Posedarja obitelj Klanac, a iz Pridrage obitelj Pedić. Iz sela Slivnice doselile su se obitelji Predovan, Rukavina i Mijolović, iz Starigrada obitelj Smokrović, a iz zadarske okolice obitelj Uzelac. I dio bodulskog otočnog stanovništva uputio se u Slavoniju. Sa otoka Ugljan iz sela Kali i Preko, iz Savara, Soline i Žmana s Dugoga otoka te s malog otočića Rava iselilo se 9 obitelji s oko 40 osoba. Iz sela Kali se doselila obitelj Školjarev, a iz Preka Čakurun. Iz Savara su se doselile dvije obitelji Letinića, iz Seline obitelj Magaš, a iz Soline još jedna obitelj Letinića. Sa malog otočića Rava se doselila obitelj Čmelić, a sa Žmana obitelji Šegota i Bukulin. Doseljavali su se i stanovnici drugih sela dalmatinskoga zaleđa. Iz Ervenika, okolica Knina, su se doselile obitelji Čengić i Peslać. Obitelj Marasovića se doselila iz Strmen Dolca iz sinjskog kraja. Obitelji Božić i Bižić iz Čvrljeva te Prgomet i Dragun iz Slivna, sela šibenskog zaleđa, također su se naselile u Novom Selu. Iz Grabovca se doselila obitelj Rupčić. Iz Lovreča, imotski kraj, se doselila obitelj Bošnjak i još jedna obitelj Rupčić. I iz sela splitskoga zaleđa također su se kolonisti doselili u Novo Selo. Iz Bračevića su to bile dvije obitelji Banovac, iz Dugopolja obitelj Perišić, a iz Gizdavca obitelj Šunjić. Iz dalmatinskog zaleđa u Novo Selo su se doselile i obitelji Bjedov i Čeprnja.
Drugi dio kolonista se u Novo Selo doselio iz Međimurja. Iz 15 međimurskih sela u Novo Selo se doselila 21 obitelj s oko 70 osoba. Iz Badličana se doselila obitelj Sutnjak, a iz sela Draškovec obitelji Tota i Židov. Iz Goričana su se doselile obitelji Gudlin, Kiš i Pongrac. Iz sela Jalšovec se doselila obitelj Papiga, a iz Jukoveca obitelji Kregar i Varga. Iz Babine Gorice, okolica Marofa, se doselila obitelj Vuger, iz Mihovljana obitelj Galić, iz sela Novakovec obitelj Kranjac, iz Podturena obitelj Kovačić, a iz Orehoveca obitelji Meštrović i Siketić. Iz Sivice kod Preloga se doselila se obitelj Gorušnec. Iz Novog Marofa i okolnih sela se doselilo 5 obitelji s 14 članova. Iz Kamene Gorice su se doselile obitelji Česi i Kuzmić, iz Kapele Kamničke obitelj Sakač, a iz sela Vinićno obitelj Suhić. Osim Međimuraca u slavonska sela uputili su se Prigorci, Zagorci i Podravci. Iz mjesta Ivanec i okolnih 5 sela doseljeno je 5 obitelji s oko 28 članova. Iz Kameničkog Podgorja su se doselile dvije obitelji Držaić i obitelj Golub, iz Kamenice obitelj Vresk, iz sela Voća, okolica Lepoglave, obitelj Šincek, a iz sela Pece obitelji Ljusavec, Petrinić i Ričko.
Iz 4 sela varaždinskoga kraja: Brezje, Kelemen, Kolarovec i Vratno u Novo Selo se doselilo 7 obitelji s oko 27 članova. Iz Brezja se doselila obitelj Vnuk, a iz Kelemena obitelj Kočav. Iz sela Kolarovec se doselila se obitelj Rodež, iz Vratnog dvije obitelji Mihin, Humek i Bogadin, a iz Križevog Brega obitelj Križak. U Novo Selo useljavali su se i stanovnici manjih sela iz okolice Ludbrega. Obitelj Turek se doselila iz Luke Ludbreške, a obitelji Magić i Poljan iz Struge. Iz sela Lipovec u Novo Selo se doselila obitelj Muženjak, a iz Poljanice i Stare Bistre iz stubičkoga kraja obitelji Sever i Mikuš. Iz 15 seoskih naselja koja su se nalazila u okolici Zaboka i Zlatara se doselilo 32 obitelji s ukupno 150 članova. Iz Bedekovčine su se doselile obitelji Borić, Družinec i Gorički, iz Bješevca obitelj Bartolić, a iz Brestoveca Orehovečkoga obitelj Celjak. Obitelj Zebec i dvije obitelji Vugrek su se doselile iz sela Gora. Iz sela Grabe su se doselile dvije obitelji Jakuš, a iz Kebela obitelj Ljubek. Najviše obitelji se doselilo iz sela Poznanovec. Doseljene su obitelji Bajza, Jakuš, Krsnik, Meniga i Šantek, a iz sela Lug Poznanovec obitelji Bajza i Jakuš. Iz sela Pustodol su se doselili su Mlinarići, iz Šemnice obitelj Dugina i Košutić. Iz sela Šipki su se doselile tri obitelji Jajetića, a iz sela Zdravec obitelji Pavlek, Smrekar i Tenšek. Iz Hrvatskog Zagorja su se doselile i obitelji Balen, Belinec, Grabar i Šrajbek. Kolonizacija je zahvatila u manjem broju Gorane, Ličane, Kordunaše i Banijce. Iz Čabra i okolnih sela Požarnica i Tršća su se doselile su se obitelji Pajnić, Širola i Beuk. Iz Bijele Rijeke, okolica Korenice, se doselila obitelj Vuleta, a iz Petrovog sela obitelj Rukavina. Iz Rudopolja, okolica Otočca se doselila obitelj Šušnjić, a iz Perušića obitelj Štimac. Iz Moštanice, okolica Petrinje, se doselila obitelj Grubić, iz Cetingrada kod Slunja obitelj Krmar, a iz Drežnika obitelj Pavlić. Iz Kestanovca, blizina Vojnića, se doselila obitelj Zdjelar. Iz sela koja se nalaze u okolici Gline iz Bijele Vode doselila se obitelj Šesto a iz sela Gradac i Veliki Gradac obitelji Martinović, Tarbuk, Karaica i Bunčić. I iz sela oko Dvora na Uni također su se neke obitelji doselile u Novo Selo. Iz sela Cage došli su Pašići, iz Pedlja Krstinići, iz Stupnice dvije obitelji Tepšić, a iz sela Udetin obitelj Poznanović. Iz Paklenice kod Novske se doselila obitelj Busić, a iz Dugog Sela obitelj Čekada. Iz okolice Križevaca su se doselile obitelji Lise i Ipša, a iz Prvče kod Nove Gradiške obitelj Koričić. Obitelj Kaligari se u Novo Selo doselila čak iz istarskog Poreča. Iz sela u okolici Sl. Broda su se doselili Tomekovići iz Kobaša te obitelj Sajtlek iz Klokočevika.
Uz spomenute obitelji za koje je bilo moguće utvrditi mjesto življenj do kolonizacije u Novo Selo doselile su se i obitelji o čijem mjestu življenja nema pouzdanih podataka. U takve spadaju obitelji: Babić, Bađa, Banda, Borota, Brkić, Buzdum, Goričanec, Herman, Ivanović, Jajić, Krčar, Krišto, Maras, Mežnarić, Milanko, Miščević, Nevistić, Starčević, Stijelja. Škrivanko, Štefanac, Trtanj, Vrhovski, Vukmirica, Zavadla i Zelić.
Mali broj kolonista se doselio je iz Bosne i Hercegovine, Slovenije te Vojvodine. Iz Dobrljina kod Novog ( ranije Bos. Novi ) su se doselili Đurići a iz iz Grahova obitelj Ljuboja. Iz Bugojna su se doselili Ćorići, iz Drvara obitelj Ševo, a iz Kangora, okolica nekadašnjeg Duvna, se doselila obitelj Radoš. Iz slovenskog sela Retje kod Kočevja se doselila obitelj Košir. Premda je Vojvodina bila prostor u kojeg se doselio veliki broj kolonista, tri porodice su se doselile u Novo Selo. Barakovići su se doselili iz Bajmoka, Radulovići iz Sr. Mitrovice, a iz Manđelosa obitelj Vago.
Tako je Novo Selo dobilo demografsku osnovu koju su u vremenu koje je slijedilo popunjavale nove, individualne seobe iz drugih dijelova Hrvatske, a još više iz Bosne i Hercegovine.
Na kraju valja istaknuti kako se manji broj kolonista nije dugo zadržao u novom kraju, već se vratio u stari zavičaj ili odselio u neka druga mjesta Hrvatske.
