Kontaktirajte nas

Povijest

Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela: Razvitak naselja

Objavljeno

-

Prema podacima u ranije navedenim knjigama napisanim o Neudorfu četiri godine nakon doseljenja Nijemci su od graničarskih vlasti zatražili pomoć za izgradnju crkve i škole. Bili su evangelici i nisu imali svog svećenika, pa su se obraćali katoličkom svećeniku u Vinkovcima Adamu Vukasoviću kad su trebali krstiti djecu, vjenčati se ili sahranjivati preminule mještane koje su sahranjivali na katoličkom groblju u Vinkovcima.

Đakovački biskup Emerich Karl Raffay je dao dozvolu da se sakramenti obavljaju po katoličkom običaju. Uskoro je započela gradnja crkve i uslijedio je dolazak evangeličkog svećenika u mjesto. 1830. godine započela je izgradnja crkve koja je dovršena 1857. g. Godine 1831. za župnika je postavljen  Samuel Godra. U knjigama potomaka njemačkih kolonista zapisano je kako su  u izgradnji crkve sudjelovali zidari Karl Birgi i Johann Gregorović, stolari Heinrich Jaki i Christian Schmidt i kovač Josef Hilty. Križ na tornju napravio je bravar Petar Marković, kupolu tornja limar Anton Scheibel koji je pokrio i krov. Na tornju je 1879. godine bio postavljen sat. Uređivana je i unutrašnjost crkve pa je tako 1887. g. bio postavljen  novi oltar koji je bio izveden u kombinaciji drveta i mramora. Ta evangelistička crkva nalazila se na mjestu ispred današnjeg trgovačkog centra, u središtu Novoga Sela.

1863. godine izgrađena zgrada paroha koja postoji i danas. U njoj nakon II. svjetskog rata nalazilo se obdanište, a u vrijeme dok se na mjestu crkve koja je porušena nalazila montažna zgrada osnovne škole koja je nosila ime „Slavko Knežević“ tu se nalazilo tajništvo škole. Danas se u istočnom dijelu zgrade nalazi popularni ugostiteljski objekt.

U tom periodu su stanovnici Neudorfa odredili i lokaciju za svoje groblje koje se nalazilo na sjevernom završetku današnje Školske ulice. I danas postoje ostaci nadgrobnih spomenika koji su zapušteni i zarasli grmljem i drvećem. Kada je uz željezničku prugu koja je povezivala Vinkovce i Slavonski Brod započela izgradnja teretnog kolodvora presječena je komunikacija s tim grobljem. Kako se nakon II. svjetskog rata teretni kolodvor širio prema sjeveru najveći dio groblja je uništen i devastiran. I danas potomci stanovnika Neudorfa koji žive u Austriji, Njemačkoj i drugdje dolaze u nekadašnji zavičaj svojih predaka, a poneki posjećuju i ostatke staroga, napuštenog i zapuštenog groblja. Valjalo bi ukloniti grmlje i drveće i koliko toliko urediti i označiti taj prostor jer i to je dio novoselske povijesti.

Školovanje djece je u Neudorfu započelo već u prvim godinama od nastanka sela. Prvi učitelji bili su seljaci (grenzbaueri) Christian Herzog i nakon njega Michael Lindenlaub. Svaki je podučavao učenike u svojoj kući.Za svako dijete plaćao se po jedan srebrni Zwanciger, a roditelji učenika su morali pomoći učitelju kod obavljanja poljskih radova na njegovom imanju.

Prva zgrada u kojoj se nalazila učionica je podignuta 1825. godine iako su je Nijemci željeli imati školu odmah po doseljenju. Škola je radila samo zimi jer su ljeti djeca čuvala stoku i pomagala u obavljanja različitih poljskih radova.

Godine 1820. bilo je 16 dječaka i 13 djevojčica koji su bili sposobni za školu, no ona još tada nije bila utemeljena.1831. g. je bilo 26 djevojčica i isto toliko dječaka doraslo za školu i svi su je pohađali.

Godine 1876. sagrađena je prva školska zgrada sa učiteljskim stanom. Zgrada je imala jednu školsku sobu, učionicu duljine 11, a širine oko 5 m.

Prvi učitelj u školi kojega je postavila uprava je bio Georg Scholl koji je kao plaću dobivao 6 kubika ogrjevnog drveta. Bio je plaćen i da svira orgulje u crkvi. Znao je hrvatski i njemački jezik. Istovremeno je održavao nastavu za 70 učenika, dakle, na jednom satu bi predavao za nekoliko razreda. U tadašnje vrijeme učitelji su bili jako cijenjeni i imali visok položaj u društvu, tim prije jer su učitelji mogli biti samo obrazovane osobe i svećenici.

Broj djece se tijekom vremena povećavao pa je zbog toga je u siječnju 1888. godine napravljen nacrt za novu školu kako bi se osigurali bolji uvjeti za kvalitetnije obrazovanje učenika. 1889. sagrađena je nova školska zgrada s učiteljskim stanom. U njoj su novoselski učenici pohađali nastavu i nakon II. svjetskog rata sve do izgradnje montažne školske zgrade koja se nalazila u centru. Danas je u vrlo derutnom stanju što nas, nekadašnje učenike koji smo tu sricali prva slova, učili čitati i kremenom pisaljkom zapisivali prve riječi na crnim drvetom uokvirenim pločicama na koje je bila zavezana prava spužva, jako žalosti.

Prošlost ovoga dijela grada vrlo je duga i bogata. Sačuvane su brojne fotografije, dokumenti, pa i razni predmeti, valjalo bi razmisliti i o uređenju takvoga prostora i njegovog dvorišta u nazovimo to neku spomen sobu ili kuću u kojoj bi se spojila kako njemačka, tako i hrvatska prošlost Neudorfa odnosno Vinkovačkog Novog Sela. Vjerujem da to današnji Novoselci mogu i hoće, pokazali su se na djelu uređenjem društvenoga doma koji također datira iz neudorfovskog perioda. Eto i prigode, 200 godina postojanja !?

Prema sačuvanim izvorima 1912./1913. godine imala je tri razreda koja je pohađalo 85 dječaka i 84 djevojčice. Škola je djelovala do jeseni 1944. godine. Pojedine obitelji već su na prijelazu 19. u 20. stoljeće upućivali svoju djecu na školovanje u visoke škole i fakultete kako bi dobili akademsko zvanje. Studij medicine završili su dr. Jakober, dr. Georg Bader, dr. Ludwig Müller, a veterine dr. Andreas Hupbauer.

Gimnazijski profesori su bili Josef Beyer i Karl Pfan. Učiteljski studij su završili Ludwig Müller, Adam Klein, Margareta Zemljak i Johann Friedrich. Heinrich Jakober i Matthias Klein su završili su vojne škole.

Dio porodica živio je od prihoda koji su ostvarivali kao službenici u Vinkovcima, dok se većina bavila poljoprivredom. Prema sačuvanim podacima u Neudorfu bilo je 1866. godine 56 naseljenih kuća s 519 stanovnika. Svi su bili Nijemci, i to 513 evangelici, a 6 katolici.

Iz godine u godinu mjesto je postepeno napredovalo, a stanovništvo je živjelo znatno bolje. U demografskom smislu naselje je postupno raslo i teritorijalno se povećavalo. O gospodarskoj razvijenosti naselja govore i podaci o djelatnostima kojima su se bavili stanovnici Neudorfa. Ludwig Herzog, Johann Hoffman, Anton Schmidt, Nikolaus Schmidt, Wilhelm Schmidt i Josef Staudt bili su poduzetnici u građevinarstvu. Jakob Bender, Heinrich Neuburger i Gottfried Sutter bavili su se tesarstvom. Stolari su bili: Heinrich Kendel, Gottlieb Medel, Jakob Schadt i Johann Siegel. U Neudorfu su djelovala četiri kovača: Martin Gregor, Karl Schöpp, Friedrich Sutter i Josef Gregor, a poslovima prijevoza su se bavili : Johann Klein i Matthias Weidemann.

Također je djelovalo i nekoliko obrtnika iz područja uslužnih djelatnosti. Brijačkim i frizerskim poslovima bavili su se: Johann Bayer, Karl Kendel, Heinrich Schmidt, Andreas Staudt i Adam Walter. Johann Dörr je bio mesar, Wilhelm Schadt i Friedrich Scholl imali su soboslikarski, a Johann Friedrich i Johann Walter krojački obrt. Trgovinom mješovitom robom bavila su se 4 trgovca: Matthias Ferdinand, Friedrich Jakober, Josef Neuburger i Adam Reining. U Neudorfu su djelovale četiri gostionice od kojih su neki. Poznate gostionice bile su Orschnitova „Zum Sepl“, „Edelweiss“ L. Medela , Satolekova i gostionica Johanna Kleesa.

Osim uzgoja klasičnih ratarskih kultura: pšenice, kukuruza, krmnog bilja i drugih, stanovnici Neudorfa u svojim prostranim vrtovima su uzgajali i znatne količine povrća koje su uz voće prodavale na tržnici u Vinkovcima. Kako je u seoskom ataru bilo dosta pašnjaka, sijalo i krmno bilje, stanovnici Neudorfa bavili su se uzgojem stoke, posebno govedarstvom. Također i peradarstvom pa su bili glavni snabdjevači mlijekom, mliječnim proizvodima, peradi i jajima na vinkovačkoj tržnici.

Kako u gospodarskom, Neudorf je napredovao u društvenom i kulturnom pogledu. Znali su se  stanovnici Neudorfa proveseliti i zabaviti. Poput drugih sela i gradova imali su svoj kirbaj ( kirchweih) kojega su slavili na Dan sv. Galusa 17. listopada.

Aktualno

Vinkovčani su i 1972. planirali dodatno „ozeleniti” svoj omiljeni grad

Objavljeno

-

Napisao/la

    815 pregleda
FOTO: Facebook profil 'Vinkovci kroz povijest'

Ovaj se tjedan naveliko sadilo u Vinkovcima, a riječ je o motivaciji mladih i još mlađih u inicijativi Zasadi drvo, ne budi panj! u kojoj su sudjelovale Tehnička škola Ruđera Boškovića, Srednja strukovna škola Vinkovci i Katolički dječji vrtić Eden.

Zasukali su rukave, uhvatili štihaču i dvorišta svojih škola i vrtića ozelenili novim sadnicama koje im je donirala Poljoprivredno-šumarska škola, u suradnji s Upravom šuma Podružnica Vinkovci. Prilikom sadnje svi su bili složni u jednom – ako želimo sačuvati okoliš, spriječiti globalno zatopljenje, pa na samom kraju i živjeti u zdravijem i čišćem okruženju, već se danas moramo uhvatiti posla jer će sutra možda biti prekasno.

Istom su se mišlju vodili i Vinkovčani davne 1972. pri organizaciji „Akcija ozelenjavanja”. Naime, u arhivi Vinkovačkog lista pronašli smo članak u kojemu se navodi kako je tadašnje poduzeće „Komunalac” izradilo plan na osnovu obilaska terena u svih sedam mjesnih zajednica u Vinkovcima, u kojem su bile navedene vrste zelenila, troškovnici, potrebne količine sadnog materijala, ali i radovi koji se trebaju izvesti kako bi grad na Bosutu bio „ekološki prihvatljiviji” i ljepši za život.

Za navedeno su planirali izdvojiti 35 milijuna starih dinara, a kako novčanih sredstava nikad nema dovoljno, odlučili su u cijeli proces uključiti i građane. „…ali ti bi se troškovi mogli smanjiti, ako bi u akciji sudjelovali sami građani, omladina i pripadnici JNA”, istražio je kolega novinar dodavši kako bi se uključenjem mjesnih zajednica ukupan trošak mogao smanjiti za čak 6,5 milijuna starih dinara.

„Vjerujemo da će akcija ozelenjavanja naići na punu podršku građana i drugih faktora, te u potpunosti riješiti pitanje zelenila u Vinkovcima i na taj način gradu dati ljepši izgled. Sigurno je da značaj akcije ne smije biti uvjetovan financijskim sredstvima, koji nisu tako velika, da se ne bi mogla osigurati, jer su koristi ozelenjavanja višestruke i dobro poznate”, živjeli su ispred svog vremena te 1972. godine, kao da su znali koliko će velik problem planetu Zemlji predstavljati munjeviti razvoj industrijalizacije i urbanizacije.

Nastavi čitati

Aktualno

Vinkovčani su 1993. predlagali novi praznik – Dan svinjokolja

Objavljeno

-

Napisao/la

    921 pregleda

Dolaskom hladnijeg vremena misli pravih Slavonaca uglavnom preokupira jedna stvar: Kako, kada i gdje će imati svinjokolju i napuniti svoje frižidere za zimu?

Uvijek se tu radi o više dana jer nije to akcija od nekoliko sati, kuće su ispunjene ljudima, mirisom svježeg mesa, na stolu su salenjaci i svježe istopljeni čvarci, a za sve je zadužen jedan majstor, odnosno mesar kojeg ostali članovi obitelji i prijatelji pomno slušaju jer on određuje koliko zasoliti meso, tko će miješati meso za kobasice, a tko biti mali od noža.

Iako je sve manje ljudi u Vinkovcima koji štuju ovaj stari običaj, oni koji su mu ostali vjerni i dalje sve rade onako kako su to radili naši stari. Tako je u kolumni Bać Jose u Vinkovačkom listu, 19. studenog 1993. opisano kako to izgleda prava slavonska svinjokolja: „Na svinjokolja se uvik strefi nekaki jarac pa moš o tom divanit pol godine. Sičam se daje prid petšest godina u Vrbanji moj pajtaš i imenjak Josa Krampus posolijo kobasice praškom za veš a kadse meso počelo pinit pita ga Snaš Eva Lovrina Josa što ti prvo pereš meso a tek potljam praviš kobasice.“

Dobro je poznato da su Slavonci narod izuzetno pozitivnog i vedrog duha, a isto je tako njihova specifičnost u činjenici da svaki odrađen posao moraju dobro zaliti s kojom čašicom rakije pa ne čudi da se ovakve situacije, ali u manjem obujmu, sigurno događaju i danas.

Nekada davno Dan Republike 29. studenog bio je neradni dan i to je bilo vrijeme u kojem se u većini domaćinstava odrađivala svinjokolja, a Bać Josa je predložio uvođenje novog praznika u Slavoniji, pa makar se on zvao dan svinjokolja – „Tolko se nakiselilo kupusa i spremilo graa da se pitam oćel bit dosta svinja da se sve to pojide. A gladni usta ima kolko oš.“

Koliko su pažnje pridavali ovom starom običaju potvrđuje i činjenica da je autor teksta davne 1993., sa svojim prijateljom, Tadijom Kostolomcem, htio objaviti oglas u Vinkovačkom listu „Koljem po kuća i nosim nožove telefon taj i taj“, ali plan im je imao veliku manu jer su već tada ljudi u gradu donosili polutke svinja sa sela, što njih dvojica nisu smatrali pravom svinjokoljom.

Spas su na tren pronašli u „Najdorfu“, ali sreća nije dugo trajala jer su mještani Novog Sela imali svoje mesare pa im, usprkos opisu „Cina umirena, posluga prva liga, a sve pokoljemo do mraka“ nisu bile potrebne usluge ovog osebujnog dvojca.

Nastavi čitati

Aktualno

Na Borincima davne 1969. u berbi jabuka sudjelovalo četiri tisuće berača

Objavljeno

-

Napisao/la

    1011 pregleda

Prije nekoliko dana obilježili smo Dan jabuka, učenici mirkovačke osnovne škole tim su povodom obradovali starije i nemoćne u Domu svojim pismima i jabukama, a mališanima u Andrijaševcima podijeljene su u znak zdravog načina života i potpore lokalnim proizvođačima. Svima nam je dobro poznata uzrečica „Jedna jabuka na dan, tjera doktora iz kuće van“, a govori o blagodatima ovog ploda za naše zdravlje.

Listajući arhivu Vinkovačkog lista, naišli smo na članak o nekadašnjoj najvećoj plantaži jabuka u Europi, ponosu vinkovačke privrede. „Svud uokolo, kao talasasto more prostire se voćnjak. Jabuke, rumene i zlatne jabuke. Nepregledan, maštovito zamišljen i ostvaren na krajnjim istočnim izdancima slavonskog sredogorja. Ljeska se mlako jesensko sunce na svelim narančastim i purpurnim listovima. Bogati plodovi zemlje i ljudskog mara već su obrani vještim, otvrdlim prstima berača“, napisano je davne 1969. godine.

Na Borincima su tada rasle jabuke koje su se izvozile u sve velike gradove na području bivše države – Zagreb, Split, Beograd, Ljubljanu, a o velikom uspjehu govore i brojke. Ukupni prihod tadašnjeg Kombinata „Borinci“ iz godine u godinu imao je visoku stopu rasta. U društvo milijardera ušao je 1965., dvije godine nakon ostvarili su ukupan prihod od 1,6 milijardi starih dinara, a ta se brojka samo godinu dana poslije povećala na 3,6 milijardi.

„Valja napomenuti da je ovakav tempo porasta ostvaren isključivo u ovom kolektivu – bez ikakvih integracija s drugima“, navedeno je u članku s podatkom da je te iste godine bilo zaposleno 270 stalnih radnika, a ako bi se toj brojci pridružio broj i onih zaposlenih na određeno vrijeme, s njima je prelazio tisuću, a u berbi jabuka 1969. sudjelovalo je preko četiri tisuće radnika iz gotovo svih mjesta vinkovačkog područja.

A kako ne bi sve ostalo na pukim brojkama i podacima, za kraj vam donosimo ulomak iz knjige dojmova posjetitelja pod nazivom „Plantaža Borinci – dio savršenstva“ u kojemu se navodi što su Borinci značili našem kraju – „Za prosvjetnog radnika iz Slavonije plantaža predstavlja oživotvorenje Mrtvih kapitala iz djela Josipa Kozarca, za članove kolektiva Nogometnog kluba „Sarajevo“ ona je dio savršenstva, a književnik i akademik Dragutin Tadijanović samo je: jedan od mnogih koji se dive jedinstvenom voćnjaku“.

FOTO: Vinkovački list, 7. studenog 1969.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 10 sati

Na klizalištu u Nijemcima u tri dana iznajmljeno više od 500 pari klizaljki

Advent u Nijemcima do sada je posjetilo više stotina posjetitelja koji su uživali u koncertima zabavne i tamburaške, ali i...

Aktualnoprije 11 sati

Dogovoren novi sustav PDV-a, ministar Marić upozorava kako se mora paziti na niz čimbenika

Uvođenje novih, sniženih stopa PDV-a u Hrvatskoj zahtijeva raspravu i dubinsku analizu prije bilo kakve odluke, rekao je u ministar...

Vijestiprije 12 sati

Na stručnoj praksi u španjolskoj Sevilli učili o konjima i cvijeću

Devet učenika Poljoprivredno šumarske škole Vinkovci, obrazovnih programa cvjećar, agrotehničar i poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, bilo je dva tjedna na stručnoj...

Aktualnoprije 13 sati

Po dnevnu dozu vitamina C i D na vinkovačku tržnicu i pod zubatim suncem

Smrznuti obrazi, kape, rukavice, šal jutros su bili obvezna oprema na minusu koji je uz zubato sunce okupao vinkovačku tržnicu....

Aktualnoprije 16 sati

Župan Dekanić primio vinkovačkog MMA borca Maria Žgelu

Vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić danas je u maloj županijskoj vijećnici primio vinkovačkog MMA borca iz kluba Valens Maria Žgelu i...

Vijestiprije 17 sati

Na ovogodišnjoj 26. likovnoj radionici Dječjeg doma Sv. Ana sudjelovalo 7 umjetnika

„Ljubav je to s kojom se čovjek rodi, a ono što se dogodi na samoj radionici stvar je izazova i...

Aktualnoprije 17 sati

U Hrvatskoj zaražena nova 4751 osoba, 54 umrle

Koronavirus je u Hrvatskoj potvrđen kod nove 4751 osobe, a 54 zaražene su umrle u protekla 24 sata, priopćio je...

Aktualnoprije 18 sati

Jurio autocestom 239 km/h

Policijski službenici Postaje prometne policije Vinkovci su u ponedjeljak, oko 22 sata na autocesti Zagreb-Lipovac, kod čvora Spačva, zatekli vozača...

Najčitanije