Kontaktirajte nas

Povijest

Od Neudorfa do Vinkovačkog Novog Sela: Vlakom bez voznog reda u novi zavičaj

Objavljeno

-

Dok su jedni odlazili na put bez povratka u nepoznato, nakon završetka rata u nekadašnji Neudorf  krajem ljeta i početkom jeseni doseljavali su se novi stanovnici. Na području Slavonije, Baranje, Banata, Bačke i Srijema iseljena gotovo čitava sela u kojima su živjeli  tzv.  podunavski Nijemci ili Švabe kako su ih nazivali. Nova vlast započela je s organiziranim doseljavanjem, planskom kolonizacijom, stanovnika iz tzv. pasivnih, prenapučenih krajeva Dalmatinske Zagore, nekih manjih otoka, Like, Banovine, Korduna, Gornje Podravine i Hrvatskog Zagorja. Cijele obitelji napustile su stari kraj i naselile su se u napuštene kuće i na poljoprivredne posjede  iseljenih Nijemaca. Vlakom bez voznoga reda s nešto malo potrebnih stvari naselili su se novi stanovnici u nekadašnji Neudorf koji se od tada pa nadalje nazivao Vinkovačko Novo Selo. Do 1953. godine postojalo je kao samostalno naselje, a  novim administrativnim ustrojem postalo je sastavnim dijelom odnosno jednim od kvartova Vinkovaca.

Kada su se prvi kolonisti naselili 1946. godine, naselje je imalo oko 15 ulica. Kuće nisu bile oštećene a u većini je ostao namještaj i pokućstvo. Znatno je bila oštećena evangelička crkva, posebno njezin toranj.

Većina ulica dobila je nove nazive, a kod nekih poput, Hauptstrasse, Schulgasse, Friedhofgasse i drugih samo je izvršeno prevođenje imena na hrvatski jezik. Odmah po doseljenju bila je utemeljena lokalna samouprava koja se bavila pitanjima dodjele kuća i okućnica zatim zemlje u seoskom ataru te korištenjem seoskih pašnjaka, uređenjem  cesta, organizacijom škole i osnutkom seljačke radne zadruge u koju su se mogli uključiti kolonisti i ostali agrarni interesenti koji su agrarnom reformom dobili zemlju. Većina kolonista dobila je u različitim dijelovima seoskog atara oko 7 – 9, a nešto manji broj oko 2 jutra obradivih površina.

Prema dostupnim podacima i arhivskoj građi koja se nalazi pohranjena u Arhivskom sabirnom  centru u Vinkovcima u Novom  Selu je ostalo živjeti oko 40 – 50  stanovnika, a  doselilo se oko 254 obitelji s oko 1000 stanovnika.

Iz Dalmatinske Zagore doselile su se 122 obitelji koje su brojale oko 485 osoba.

Iz okolice Benkovca za put u novi zavičaj opredijelili su se stanovnici  slijedećih sela: Bruška, Islam Grčki, Biljane, Brgud, Budak, Ceranje, Donje i Gornje Biljane, Karin, Lisičić, Stankovci, Zagrad i Bjelina.

Među  kolonistima su se nalazili i stanovnici sela iz okolice Biograda: Pakoštane, Draga, Raštane i Tinj. Jedan dio kolonista iselio se i iz nekih sela šibenskoga kraja  kao što su Zaton, Slivno i Čvrljevo. Vlakom bez voznoga reda u pravcu rodne i plodne Slavonije uputili su se i stanovnici sela iz okolice Drniša: Gornje Planjane, Parčić, Popovići, Baljci, Biočić, Kričke, Mirilović polje, Otavice, Štikovo, Trbounje,  Donje Utore, Siverić i Žitnić. I iz sela uže okolice Obrovca kao što su Muškovci i Medviđa,  zatim Knina: Ervenik i Kosovo te Sinja: Bračevići i Strmen Dolac i  Imotskog: Grabovac i Lovreč.

U nekadašnji Neudorf uputili su se i stanovnici okolice Zadra iz Posedarja, Starigrada, Slivnice, Pridrage i Vinjerca, a u manjem broju iz sela Kali i Preko s otoka Ugljan, Soline i Savara s Dugog otoka  te malog otočića Rava. Stanovnici tih otoka poznati su pod nazivom Boduli.

Iz sela užeg splitskoga zaleđa kao što su Dugopolje i Grdovac također je iselio manji broj stanovnika.

I stanovnici sjeverozapadnih dijelova Hrvatske, Međimurja, Hrvatskog Zagorja i gornje Podravine u znatnom broju doselili su se u Vinkovačko Novo Selo. Ukupno se doselilo 76 obitelji koje su brojale oko 304 osobe.

Iz prenapučenoga Međimurja iseljavali su se stanovnici iz sela : Badvica, Jalšovec, Livica, Podturen, Marof, Mihovljan, Orehovica, Kamena Gorica, Kalnička Kapela,  Vinićno, Prolog, Draškovec, Goričan i Novakovec.

Svoja ognjišta dragovoljno su napustile i neke obitelji koje su bolji život potražile u Slavoniji iz sela okolice Ivanca kao što su Babina Gorica, Podgorje, Kamenica, Voća i Lepoglava. Iz sela uže varaždinske okolice Brezje, Kelemen, Kolarovec, Križev Breg i Vratno te iz okolice Ludbrega: Luka, Struga i Jurčevec također su se neke obitelji odlučile za seobu u Vinkovačko Novo Selo.

U znatno većem broju Novo Selo nastanili su stanovnici koji su dotada živjeli među „lepim i zelenim bregima“ Hrvatskog Zagorja. Tako su Novoselci postali stanovnici Pulanice, Sv. Kate i Stare Bistre iz stubičkog kraja. Najveći broj kolonista regrutirao se iz sela nekadašnjeg kotara Zlatar kao što su: Krešovice, Bedekovčina, Bedekovica, Bješovec, Brestovec, Gora,  Grabe, Poznanovec, Lug Poznanovec, Kebel, Pece, Pusta dol, Šemlica, Šipki, Velika i Zdravec.

U Novo Selo uselili su se i stanovnici  koji su ranije živjeli u planinskim dijelovima Like i Gorskoga Kotara te brežuljkastih krajeva  Korduna i Banovine. Doselile su se 23 obitelji koje su brojale oko 90 osoba.

Novoselci su tako postali doseljenici iz ličkih sela: Perušić, Rudopolje kod Otočca, Bijele Rijeke kod Korenice  te goranskoga Čabra. Doseljeni su i stanovnici Cetingrada i Drežnika iz okolice Slunja, Kestanovca iz okolice Vojnića, Bijele Vode, Gradaca i Velikog Šušnjara iz glinskoga kraja te sela: Cage, Pedalj, Stupnica i Udetin iz okolice Dvora na Uni. Iz Moštanice iz okolice Petrinje i Luke kod Karlovca također se doselilo nekoliko osoba. Doselile su se u Novo Selo i 24 obitelji s oko 80 članova i iz drugih krajeva Hrvatske i okolice Vinkovaca.

Iz Dugog Sela, Križevaca,  Hrašćine i Paklenice kod Novske također je bilo nekoliko doseljenika.

Doseljavali su se u tim prvim poratnim godinama i stanovnici iz nekih slavonskih sela: Prvča iz okolice Gradiške, Klokočevik i Kobaš iz okolice slavonskog Broda, Strizivojne te nekih sela vinkovačkog kraja.

U znatno manjem broju  – pet obitelji s oko 14 članova ovdje su se naselile i neke obitelji iz Bosne i Hercegovina iz Bugojna, Drvara, nekadašnjeg Duvna, Dobrljina kod nekadašnjeg Bosanskog Novog i Grahova. Zabilježeni su i slučajevi doseljavanja jedne obitelji iz slovenskog Kočevja te 3 obitelji koje su brojale 12 članova iz vojvođanskog Bajmoka i Sr. Mitrovice.

Tim doseljavanjima Vinkovačko Novo selo postala je Hrvatska u malom. Čula su se tih godina sva narječja i dijalekti, a vrijeme je činilo svoje. Sve to regionalno pretapalo se u jedno prepoznatljivo i  dobro znano – novoselsko.

Nakon ove planske kolonizacije u godinama koje su slijedile kako zbog razvitka vinkovačkog gospodarstva, dobrog položaja i mogućnosti školovanja u vinkovačkim srednjim školama u Novo Selo postupno su se doseljavali novi stanovnici. Prvo iz okolnih sela, zatim jaka struja Livnjaka, pa Hercegovaca, ali i drugih krajeva Hrvatske.

Ovim zapisom ukazali smo na regionalno podrijetlo današnjih stanovnika Novog Sela, neka znaju i tragaju za svojim korijenima. U narednoj kolumni biti će malo više riječi o imenima porodica od kojih većina i danas živi i Novom Selu. Mnogi o tome ništa ne znaju, neki pak malo. Držim kako se na to treba podsjećati, pamtiti i zapisati ne samo da se ne zaboravi, jer ako nije zapisano, nije ni bilo, već i više od toga – znati i pamtiti tko si i odtkuda potječeš, kako ti se kao pojedincu i narodu u svijetu globalizacije ne bi zatro svaki trag.

Aktualno

Dodjela nagrada najboljim sportašima iz 1989. godine

Objavljeno

-

Napisao/la

    18 pregleda

Početak svake godine je do sada nekako bio neizostavan bez izbora za najboljeg sportaša i sportašicu u prethodnoj godini.

Posljednji izbor održan je 2020. kada je nagradu za najboljeg sportaša dobio je Ivan Ereš iz Rukometnog Spačva, dok je najboljom sportašicom proglašena Magdalena Đekić iz Atletskog kluba Cibalia. U ovom broju iz arhive donosimo tekst iz drugog broja Vinkovačkog lista objavljenog 19. siječnja 1990. u kojem su proglašeni najbolji sportski kolektivi i pojedinci za 1989. g.

„Prošloga tjedna u velikoj dvorani Vinkovačke banke održana je tradicionalna svečanost proglašenja najuspješnijih prošlogodišnjih vinkovačkih sportaša, radnika i kolektiva”, glasi uvodna rečenica u kojoj možemo vidjeti kako se tada izbor održavao na drugoj lokaciji. Danas se ova svečanost održava u gradskom kazalištu „Joza Ivakić”.

U prisutnosti brojnih sportaša i sportašica odluku o najboljima pročitao je Martin Spajić koji je obavljao dužnost tajnika Općinskog nogometnog saveza, dok je nagrade uručio predsjednik Predstavništva Saveza za fizičku kulturu općine Vinkovci, David Čačić.

„Najbolja sportašica 1989. godine je Gordana Duspara, članica Taekwondo kluba, a Vlado Brekalo, član Karate kluba, najbolji je prošlogodišnji vinkovački sportaš”, dominacija borilačkih sportova u pojedinačnoj konkurenciji. Za najbolju momčad tada je bio proglašen Odbojkaški klub Zrinski iz Nuštra.

Kako smo bez svečanosti dodjela laureta za najbolje sportaše i sportske momčadi dvije godine, možemo izraziti želju kako će se svečanost održati na kraju 2022. za koju smo uvjereni kako će biti prepuna sjajnih rezultata.

Nastavi čitati

Aktualno

Zar ne može bez kiča?

Objavljeno

-

Napisao/la

    434 pregleda

Ovim riječima naslovljen je zanimljiv tekst iz drugog broja Vinkovačkog lista koji je izašao 16. siječnja 1981. godine u rubrici naših novina „Čitaoci – redakcija” u kojemu se građanin našeg grada osvrnuo na blagdane i novogodišnju noć.

Iako je blagdansko razbolje završeno ”To nije razlog da se ne osvrnemo nekoliko dana unazad i ne podsjetimo se opet na njih”, napisao je vjerni čitatelj u tekstu kojeg prenosimo. Božićne praznike i Novu godinu smo proveli i proslavili koliko su nam to dopuštale mjere, ali bez obzira na to imali smo što vidjeti u gradu na Bosutu. Blagdansko vrijeme prije 30 godina i danas prilično je slično. Jurnjava na sto strana kako bismo kupili darove i pripremili sve za obiteljsku proslavu Božića i spremni ušli u novogodišnju noć.

No, grad tada i sada, čini se nisu za usporedbu. Čitatelj Marko Landeka napisao je kako je grad bio ružan, posebice središte grada koje je – kako kaže – „srce i pluća grada”.

„Kako je taj park izgledao blagdanski odjeven? Jadno, nemaštovito, strano, daleko. Izgledao je poput siromašne i ružne udavače, koja da bi privukla udvarače, kupuje „ponterošku” divot-odjeću”, prokomentirao je čitatelj.

Ovakvu kritiku uređenju grada danas ne bismo mogli uputiti jer Vinkovci su zaista bili lijepo uređeni.

„Zar je trebalo u srcu grada postaviti likove strip-junaka koji nemaju veze s našim načinom života, mišljenjem, tradicijom? Tih bi se dana Amerikanac osjećao amerikansije, negoli Vinkovčanin vinkovački”, bila je jedna od zanimljivih primjedbi.

Današnji klinci zasigurno ne bi imali ništa protiv da je grad uređen s likovima iz stripova ili crtića, ali možda u blagdanskom ozračju.

„Grad koji ima kulturnu tradiciju kao malo gradova ove veličine u zemlji bio je za Novu godinu vjerojatno načičkan najkričavijim kičem u zemlji” glasio je zaključak vjernog čitatelja koji je za kraj postavio pitanje kako mladoj generaciji tumačiti što je kič,  a što umjetnina pa još uzeti primjere iz svoga voljenog grada?

No, stavimo li to u kontekst vremena u kojem su Vinkovci tako doživljavani, sretni smo što živimo naše vrijeme i istinski duh blagdana.

Nastavi čitati

Aktualno

Mogu li blagdani proći bez pucnjave? Već su 1994. građani upozoravali na opasnost korištenja petardi

Objavljeno

-

Napisao/la

    501 pregleda

Ove godine stupila je na snagu zabrana nabave i uporabe petardi i redenika iz kategorija F2 i F3, što je podržala velika većina građana dok se ostala pirotehnika iz tih kategorija, poput raketa i vatrometa, smije koristiti isključivo od 27. prosinca do 1. siječnja. Udruga Prijatelji životinja nedavno je objavila kako se već bilježe kršenja ove zabrane te pozvala sve građane takve slučajeve prijaviti policiji.

U članku objavljenom u Vinkovačkom listu 16. prosinca 1994., navodi se kako su se naši sugrađani i tada borili s istim problemima. „Vidno uzbuđen, našu redakciju posjetio je jedan građanin kako bi upozorio na legalnu prodaju petardi i ostale pirotehničke galanterije. Prema njegovim riječima već se mogu vidjeti štandovi s tim nepotrebnim i opasnim pratiteljima obilježavanja blagdana.” Najviše ih je začudilo što se takvo što događa pred ulazima u školsko dvorište, bez reakcije odraslih ljudi, a u cijeloj situaciji najmanje krive djecu.

„Djeca kao djeca, da bi zadovoljila svoju znatiželju posežu i za petardama ne znajući da im te, na prvi pogled zanimljive naprave, mogu nanijeti teške ozljede.” Kako bi potkrijepili ove riječi, naveli su podatke od 1993. u kojoj je u Hrvatskoj 67 osoba teže, a 89 ih je lakše ozlijeđeno.

U tadašnjoj novinskoj rubrici naziva „Naši sugrađani o…” svoje su mišljenje dali prolaznici grada na Bosutu, a zanimljivo je da su se svi složili oko jedne stvari – djeca se odgajaju u obiteljskoj kući. „Mislim da je uporaba i bacanje petardi nikako nije u redu. Posebno bi to trebalo zabraniti malodobnoj djeci, što bi trebali učiniti roditelji. Svi se od tih eksplozija jako uznemirimo, a naročito mala djeca. Po svaku cijenu trebalo bi presjeći kanale onima koji donose i prodaju djeci petarde”, komentirala je anketirana Nevenka Buzov s kojom se složio i Damir Lončar iz Otoka koji je tada smatrao kako je bacanje petardi jako loša i ružna pojava te da bi djelatnici policije trebali i morali uspostaviti red te spriječiti izgrednike zbog čije se pucnjave svi jako uznemire, navodeći kako su se dosta pucnjave naslušali za vrijeme Domovinskog rata.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 44 minute

Dodjela nagrada najboljim sportašima iz 1989. godine

Početak svake godine je do sada nekako bio neizostavan bez izbora za najboljeg sportaša i sportašicu u prethodnoj godini. Posljednji...

Aktualnoprije 2 sata

Primarni cilj Plivačkog kluba Orion su prvenstva Hrvatske

Plivanje možemo izdvojiti kao jedan od najuspješnijih sportova u prošloj godini, a svoj veliki obol dao je i Plivački klub...

Aktualnoprije 4 sata

U Vinkovcima 543 manje nezaposlenih nego u 2020.

Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a...

Aktualnoprije 5 sati

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva...

Aktualnoprije 6 sati

Zbog podataka na samom početku godine policija još jednom upozorava: Ako piješ ne vozi

S obzirom na podatke s početka godine iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske ovih su dana još jednom posebno upozorili vozače da...

Aktualnoprije 8 sati

Vukovarsko-srijemska županija bilježi 243 nove pozitivne osobe

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do jutros u 8 sati, u posljednja 24 sata su 243 nove pozitivne osobe...

Aktualnoprije 8 sati

29. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93.

Vojno-redarstvena operacija “Maslenica ’93.” bila je prva velika oslobodilačka akcija u dotadašnjem dijelu Domovinskoga rata, kojom je u nešto manje...

Aktualnoprije 9 sati

Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar

Svoj rad u uvjetima pandemije COVID-19 bolesti prilagodila je i Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar, koja će u...

Najčitanije