Danas su u prostorijama Lovačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije uručene odobrene i ovjerene Lovnogospodarske osnove lovačkim udrugama (Lovas, Nijemci, Stari Jankovci, Novi Jankovci, Petrovci, Vukovar, Cerić, Korođ, Donje Novo Selo) za sljedećih 10 godina (od 2020. do 2030. godine).

Za one koji ne znaju, Lovnogospodarska osnova je temeljni planski akt kojim jedan lovoovlaštenik gospodari u svom lovištu. U njemu su propisana optimalna stanja u svakom lovištu sukladno lovnim površinama, navedene su i opisane glavne (obična srna, fazan i zec) i sporedne vrste divljači. Lovcima je strogo propisano što i kako smiju raditi, a ustupanja u matičnom fondu svake godine smiju biti od 15 do 20 % za sitnu divljač, a u samom izlovu ustupanja smiju biti od 25 do 35 % za sitnu divljač i 25 % za krupnu divljač.

„Ovo je drugi dio Lovnogospodarskih osnova koje smo mi, kao županija, odobrili, a koje je Hrvatski lovački savez izradio. Dijelimo drugi turnus i današnjim uručenjima dolazimo do ukupno 18 podijeljenih osnova za sljedećih 10 godina”, rekao je Krunoslav Buhač, zamjenik pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije kojeg očekuje još 15 osnova koje se moraju završiti.

Predsjednik Lovačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije istaknuo je kako cijena najma po hektaru lovišta nigdje u Hrvatskoj nije kao u našoj županiji, a ona iznosi simboličnih 1 kunu po hektaru lovišta. „Nijedan župan nije stao iza svojih lovaca kao što je iza nas stao župan Božo Galić. Davne 1995. godine bili smo „beskućnici”, a pogledajte kakav objekt sad imamo. Nitko nema ovakav dom kao što ima lovački savez Vukovarsko-srijemske županije. U svemu tome moram istaknuti velike uloge župana Bože Galića i Tomislava Čuljka”, kazao je Mirko Bošnjak.

Na području Lovačkog saveza VSŽ, koji je formiran 10.1.1995. godine, obitava 67 udruga i oko 2000 lovaca. A jedna od lovačkih udruga na području naše županije je „Sokol Lovas” koja gospodari s 3900 hektara lovišta u kojem su zastupljene obične srne, divlja svinja, jelen, a od sporednih divljači su to fazan, zec, šljuka, prepelica, lisice i čagljevi. Udruga ima 36 članova, a odobravanjem lovnogospodarske osnove lovačke udruge pozivaju se na odgovorno ponašanje.

“Vršimo odstrel po lovnogospodarskoj osnovi, prihranu divljači i sve ostale poslove koji se moraju izvršiti, od lovno-tehničkih do lovno-gospodarskih objekata. Zadovoljni smo dosadašnjom suradnjom, a puno nam je pomogla županija na čelu sa županom koja je financirala ovu lovnogospodarsku osnovu”, naveo je predsjednik Lovačke udruge „Sokol Lovas”, Zdenko Bistrović. Uspješnoj suradnji između županije, saveza i udruga nada se i župan Božo Galić koji je u završnom govoru istaknuo važnost lovačkih udruga za zaštitu prirode i okoliša.

Jedna lijepa novost dolazi iz kreativne produkcije Crvenih nosova klaunovadoktora, a riječ je o emisiji za djecu koja će se emitirati na njihovom YouTube kanalu. Ove subote, 30. siječnja, u 10 sati možete svojim najmanjima pustiti njihovu prvu klaundoktorsku emisiju Klauntenu. Emisija će vam donijeti puno smijeha, radosti i optimizma, a trajanje prve emisije bit će do 8 minuta te je osmišljena kao šaljive vijesti koje su priredili klaunovidoktori iz Rijeke, ali svaki mjesec će novu Klauntenu osmišljavati drugi tim klaunovadoktora iz Hrvatske.

Cilj emisije je pružiti smijeh i trenutke veselja i razbibrige.

„Umjetnički odjel naumio je za svaku emisiju osmisliti novo iznenađenje za naše male gledatelje kroz šaljive vijesti prepunih klaundoktorskih dosjetki koje se isprepliću kroz različite teme: vremenske prognoze, modnih savjeta, sporta i sl. Svaka emisija bit će različita te će ju koncipirati dva do tri klaundoktora”, naveli su iz Crvenih nosova.

Teme su obrađene u crvenonosnom stilu koji se temelji na humorističnoj igri. Odbrojavanje do premijere je već počelo, navode kreativni klaunovidoktori.

Epidemija koronavirusa podsjetila nas je koliko je važna mentalna i fizička higijena kada je riječ o očuvanju zdravlja odnosno važnosti imuniteta organizma. Elementarne navike, koje smo usvajali kao djeca, pokazale su se presudnim u borbi protiv brojnih bolesti, jednako i virusnih.

Redovito pranje ruku, kašljanje i kihanje u lakat, ne unošenje u lice sugovorniku, provjetravanje prostorija, higijena tijela, rublja i prostora – sve nabrojano dio je civilizacijskog dosega kada je riječ o kulturi ophođenja prema sebi i drugima, a izravno čuvar je našeg zdravlja.

Virusne respiratorne bolesti prenose se udisanjem čestica zraka u kojima se nalazi virus nakon kihanja i kašljanja oboljelih osoba (aerosoli). Zaražena osoba virus širi i prije početka pojave prvih simptoma što dodatno pospješuje širenje virusa. Zbog ovakvog širenja, nošenje maski za lice uvelike smanjuje prijenos virusa s jedne osobe na drugu.

Kiseli kupus – vitaminska bomba

Istraživanja su pokazala pozitivan učinak pojedinih tvari na imunološki sustav, u smislu bolje obrane organizma od mikroorganizma i kraćeg trajanja bolesti. Danas kada nam je gotovo sve dostupno sve više se vraćamo prirodi i pripravcima koje su naši stari imali u svojim ‘kućnim ljekarnama.’ Nije stoga neobično da se razna jela od primjerice kiselog kupusa, namirnice iznimno bogate vitaminom C, konzumiraju upravo u zimskim mjesecima.

Najpoželjnije namirnice u jačanju imuniteta su: jabuka, brokula, zeleni i crni čaj, citrusno voće, crvena paprika, kiseli kupus, grah, suho voće, đumbir, žitarice, med, maslinovo i laneno ulje i masna riba.

Piti što više tekućine i hraniti se zdravo kako bi osnažili prirodni imunitet organizma dobar je pravac očuvanja zdravlja. Antioksidansi i optimalan omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina pomažu u prevenciji upalnih procesa i podizanju imuniteta organizma.

Serotonin – “srećko” za imunitet

Nevjerojatno, ali istinito. Jedna od najfascinantnijih činjenica je da se zapravo oko 95% serotonina, neurotransmitera poznatog pod nazivom “hormon sreće”, nalazi upravo u crijevima. Mozak i crijevni živčani sustav neprestano “razgovaraju”, pojašnjavaju stručnjaci. U trbuhu osjećamo uzbuđenje, nervozu, stres i brojne druge osjećaje koje naš mozak interpretira kao informacije po kojima onda djeluje. Jednako tako, naš želudac šalje mozgu poruku da je pun i da bismo trebali prestati jesti. Svakodnevno, u milijun različitih situacija, naša dva živčana sustava neprekidno razmjenjuju važne podatke. Dobre bakterije koje se nalaze u crijevima, pravi su borci kada je riječ o preradi hrane i borbi sa štetnim virusima. Bez dobrih bakterija, rad našeg probavnog sustava je usporen, ne stvara se dovoljno serotonina, ranjiviji smo i izloženiji brojnim napadima virusa. Slikovito rečeno, u crijevima se odvija protjerivanje uljeza i štetnih tvari. Dakle, zdrava crijeva su iznimno važna za naše ukupno zdravstveno stanje i još je jednom dokazano da prava snaga dolazi iznutra.

Stres kao okidač

U današnje je vrijeme gotovo nemoguće potpuno izbjeći stres, a upravo on ima ogroman učinak na serotonin i okidač je brojnih bolesti koje se razvijaju uslijed pada imuniteta. Upravo stoga, boravak u prirodi i dobar, kvalitetan san važan je čimbenik “punjenje baterija”, a tako i u obrani organizma od infekcija. Spavanje je neophodno za optimalan rad našeg imunološkog sustava. Nedostatak sna može s vremenom uzrokovati ozbiljnije probleme. Prevencija raznih bolesti, uključujući respiratorne, podrazumijeva boravak što više vremena na svježem zraku i umjerenu fizičku aktivnost.