Od 1. listopada po cjeniku Hrvatskih šuma 15 % smanjena je cijena ogrjevnog drveta, a od istoga datuma uredbom Vlade smanjen je PDV na ogrjev na 5 %
Iz Uprave šuma Vinkovci građane mole za strpljenje. S izradom metrice i višemetrice neće stati do siječnja, veljače i svi oni koji su se upisali dobit će drva
Uslijed aktualne situacije, rata u Ukrajini i energetske krize kao jedne od posljedica, pojačana potražnja građana za ogrjevnim drvetom u Upravi šuma Podružnica Vinkovci krenula je početkom kolovoza.
Bilo je to očekivano jer sve zapadne uprave taj su pritisak imale još od travnja, kaže nam Krasnodar Sabljić, voditelj Uprave šuma Podružnica Vinkovci kojoj, osim Vukovarsko-srijemske županije, gravitira i istočni dio Brodsko-posavske i južni dio Osječko-baranjske županije, ukupno oko 250 tisuća stanovnika.
„Naravno da je, posebno u ovoj situaciji drvo, kao najjeftiniji energent u okruženju u odnosu na plin i sve ostale energente, izuzetno traženo za dolazeću sezonu. Pri tome, poštujući mjere Vlade, mi imamo i smanjenje cijene. Od 1. listopada po cjeniku Hrvatskih šuma sniženo je 15 posto ogrjevno drvo na maloprodaji i u samoizradi i od 1. listopada uredbom Vlade smanjen je PDV na ogrjev na 5 posto”, ističe Sabljić.
Tako da kubik najtraženijeg višemetarskog ogrjeva na šumskoj cesti sada košta 228 kn za hrast i jasen odnosno 224 kune za grab. Kada je riječ o izrađenom ogrjevnom drvetu na šumskoj cesti prostorni metar hrasta i jasena košta 192 kune, a graba 211 kuna. Kod najjeftinije varijante, kada građanina sam izrađuje ogrjevno drvo u šumi prostorni metar hrasta i jasena 84, a hrasta 94 kune dok je kubik hrasta i jasena 154 kune, a hrasta 169 kuna.
„Osim građanstva mi smo dosta vezani i za kupce s dugoročnim ugovorima koje moramo ispuniti. Oni imaju razumijevanja za cijelu ovu priču, ali jedan dio ugovora se mora izvršiti. Ipak, budući da smo mi državno poduzeće, naputak je da prioritet u mogućnosti kupnje ogrjeva ima građanstvo. A kako bi omogućili što većem broju kućanstava da se snabdije s ogrjevom Uprava šuma Vinkovci u rujnu je donijela odredbu o ograničenju kupnje po kućanstvu na 10 kubika ili 15 prostornih metara na maloprodaji jer je to procjena neke prosječne potrebe po domaćinstvu”, ističe naš sugovornik.
Pri tome napominje kako nije riječ o trajnom ograničenju. Naime, ako dođe do smanjenja potražnje, onaj tko treba i više moći će kupiti do zakonske regulative od 30 kubika ili 45 prostornih metara po kućanstvu. Također, ističe Sabljić, posebnoga ograničenja u odnosu na zakonsku regulativu u samoizradi nema.
„I ovim putem zamolio bih građanstvo za razumijevanje. Mi nećemo prestati s isporukom ogrjeva. Znači nećemo stati s izradom metrice i višemetrice i svi oni koji su se upisali dobit će drva, a ono što je potrebno je komunikacija s lokalnim šumarijama. Najveći je pritisak na gradske šumarije, Vinkovci, Vukovar i Županja, ali to se može rješavati s perifernim dijelovima, gdje, nažalost, više nema toliko stanovništva poput Cvelferije. Također, apelirao bih da što više idu u samoizradu jer je to i najjeftiniji i najbrži način dolaska do ogrjeva”, ističe Sabljić.
U razgovoru dotakli smo se i žira čiji je otkup počeo u ponedjeljak, a ove godine uroda gotovo i nema. „Zato smo i stavili otkupnu cijenu 18 kuna kako bi prikupili što više jer nam je doslovce svaki kilogram važan. Žira više nemamo dovoljno ni za rasadničarsku proizvodnju što je bilo nezamislivo svih ovih godina. Kada smo bili na snimanju terena našli smo negdje, primjerice, dva žira na dvadesetak hrastova što je porazno”, kaže naš sugovornik.
Uzrok lošeg uroda žira, koji je neophodan radi potrajnosti gospodarenja, velikim je dijelom hrastova mrežasta stjenica. Kako je ovoga proljeća nije bilo u onom obimu kao u godinama ranije, šumari su očekivali dobar urod žira. Međutim, umjesto hrastove mrežaste stjenice svoje su odradili mraz i nedostatak padalina.
Kada je riječ o žiru, koji je neophodan radi potrajnosti gospodarenja, šumari se nadaju kako bi sljedeća godina mogla biti ona s pravim, velikim urodom. „Zadnji dobar urod žira imali smo 2019. i 2023. je četvrta godina u onoj nekoj priči kao i u voćnjaku gdje se svakih četiri, pet godina dogodi pravi urod. Mi se tome nadamo, a hoće li žira dogodine biti ili neće, prema pokazateljima koje pratimo znat ćemo već u svibnju”, ističe Krasnodar Sabljić.
