Otok pri vrhu po ulaganjima u poljoprivredu

0
213

Vukovarsko-srijemska županija s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivrede je četvrta po izdvajanjima u Hrvatskoj, a treća ako se gleda omjer subvencija u odnosu prema broju stanovnika, odnosno 15,1 kunu po stanovniku.

Naša županija tako je među onim županijama koje najviše ulažu u poljoprivredu, pokazala je analiza Fine koliko je koja županija poticala poljoprivrednu proizvodnju u 2018. godini. Zagrebačka županija bila je vodeća, a slijede ju Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija. No gleda li se odnos izdvojenih sredstava za poljoprivredu i broj stanovnika, onda je vodeća Sisačko-moslavačka, pa Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka te Požeško-slavonska županija.

“Najznačajnije su mjere unaprjeđivanja gospodarenja prirodnom osnovom, tj. poljoprivrednim zemljištem, primarnom infrastrukturom i vodom koja je sada, nakon okončanja investicije u melioracijski kanal na trasi budućega Kanala Dunav-Sava, dostupna za sve sustave navodnjavanja na kojima intenzivno radimo. Te mjere traže sustavan pristup, dugogodišnje aktivnosti i višemilijunske izdatke. No uspjeli smo. Konačno uspješno koristimo i EU sredstva i sredstva iz Programa Slavonija, Srijem i Baranja i kroz nove poslovne modele pronalazimo rješenja za brojna poljoprivredna gospodarstva pritom spajajući javni i privatni kapital te vlast sa znanošću i proizvođačima. Druge su mjere usmjerene na bolju organizaciju primarnih proizvođača, pa stoga pomažemo ustroj proizvođačkih organizacija jer su one najeuropskiji model organizacije i osiguravaju snažnu pregovaračku poziciju, a koncentracijom ponude i potražnje omogućavaju uspješnije poslovanje i kandidiranje na EU fondove. Dakako, zbog tih razloga pomažemo i stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima podupirući pritom i trošak nove infrastrukture, usklađenje sa standardima, stjecanje znanja i vještina, pa i certifikata, a ustrojavamo i svojevrsne kratke lance opskrbe”, objašnjava Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, dodajući kako pomažu malim OPG-ovima kroz mjere sufinanciranja kamata za posebne programe, prikupljanje animalnog otpada, sufinanciranje i organizaciju nastupa na sajmovima i manifestacijama.

Podsjeća kako je broj OPG-ova i poljoprivrednih obrta bio u stalnom padu do 2018., a onda se, ponajprije zbog Programa ruralnog razvoja te drugih propisa broj povećavao.

Među gradovima koji najviše ulažu u poljoprivredu na prvom mjestu je Ozalj s 2,51 posto proračunskih rashoda, drugi je Otok s 2,22 posto, slijede Vrgorac, Sinj, Ivanić-Grad, Ludbreg, Popovača, Ogulin, Našice i Novska. No, po visini subvencija u odnosu prema broju stanovnika vodeći je grad Otok s izdvojenih 101,46 kuna po stanovniku.