Temeljen prijedloga nacionalnog pčelarskog programa za razdoblje od 2020. do 2022. godine, pčelarima će na raspolaganju biti oko 3,2 milijuna eura godišnje, za mjere kao što su tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, obnova pčelinjeg fonda i slično. Naime, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Nacrt prijedloga nacionalnog pčelarskog programa u javnu raspravu koja će trajati do 6. ožujka. Za provedbu tog programa predviđena su sredstva od 3,2 milijuna eura godišnje, no Ministarstvo napominje da su ti iznosi indikativni do donošenja nove provedbene Uredbe Europske komisije u kojoj će biti navedeni konačni iznosi EU doprinosa.
Iznosi su izračunati u skladu s potrebama pčelara iskazanim u prethodnom razdoblju te planiranim aktivnostima. Programom se predviđa osam mjera pomoći pčelarima, a od ukupnog godišnjeg iznosa od 3,2 milijuna eura nešto više od polovine ili 1,65 milijuna eura godišnje odnosilo bi se na tehničku pomoć pčelarima i organizacijama pčelara.
Za mjeru suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varoe predviđen je godišnji iznos od 645,5 tisuća eura, za obnavljanje pčelinjeg fonda 401,7 tisuća eura, a za racionalizaciju troškova selećeg pčelarenja 353,4 tisuće eura.
“Pčelari su uz vinare prvi u Hrvatskoj još 2011. godine usvojili koncept nacionalnog programa i napustili direktna plaćanja. Tim činom krenuli smo prema prilagodbi sektora evropskim kriterijima financiranja u poljoprivredi. Do sada smo koristili tri nacionalna programa. Ovaj program na transparentan i unaprijed predvidiv način omogućava nabavku opreme u pčelarstvu koja prati suvremene trendove te povećava zaštitu i sigurnost potrošača. Nadalje, omogućava sigurniji i lakši proces seobe pčela, a program sufinancira i laboratorijsku kontrolu meda, što uvelike pomaže prilikom stavljanje meda na tržište jer povećava sigurnost potrošača, odnosno garantira da je med zdravstveno ispravan i kontroliran”, objašnjava predsjednik Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Stanko Čuljak.
Dodaje da obnova pčelinjeg fonda ima posebno mjesto u njihovom programu, jer na taj se način sufinancira nabavka selekcioniranih matica od registriranih uzgajivača koji su u sistemu kontrole preko uzgojne udruge. “Nadalje kada mi pčelari proizvedemo kvalitetan i siguran med iz poznatog pčelinjaka, od velikog značaja će biti mjere praćenje tržišta i promocija koja je namijenjena savezu da sinergijski potakne trženje meda i promociju meda hrvatskih pčelinjaka, te uz nacionalnu staklenku i vizualno pruži potrošaču uvid od kuda je med te da mu pomogne u odabiru prilikom kupnje”, poručuje Čuljak.
Inače, podaci iz prijedloga nacionalnog pčelarskog programa pokazuju i da bi pčelari u idućem razdoblju, od 2020. do 2022., trebali godišnje imati na raspolaganju oko milijun eura više nego do sada. Naime, podaci evaluacije dosadašnjih rezultata Pčelarskog programa za razdoblje 2017.-2019. godine pokazuju da su pčelari imali na raspolaganju oko 2,25 milijuna eura, pri čemu je u 2017. bilo iskorišteno 84% omotnice a u 2018. iskorištenost je bila stopostotna.
