Dječje sezonske alergije postaju sve češći izazov za roditelje, donoseći sa sobom niz pitanja i briga. No, uz prave informacije i pravovremenu dijagnozu, moguće je djeci olakšati svakodnevicu i omogućiti im bezbrižno uživanje u igri, čak i u doba peludnih alergija. U razgovoru s pedijatricom Ivanom Seibl, koja s puno strpljenja i empatije pristupa svakom malom pacijentu, saznali smo kako prepoznati simptome alergije, kako ih razlikovati od prehlade te koje su najbolje metode liječenja.
Njeni savjeti jasni su i ulijevaju osjećaj sigurnosti – jer uz pravilan pristup, svako dijete može sretno rasti, bez obzira na alergije.
„Sezonske alergije javljaju se najčešće od početka proljeća pa do kraja jeseni. Podrazumijevaju alergije na pelud trava, korova i stabala. Najčešći simptomi su curenje nosa sa seroznom sekrecijom, začepljenost nosa, svrbež, učestalo kihanje te crvenilo i svrbež očiju. Također, mogu se javiti bronhitis i astma, što dovodi do kašlja i otežanog disanja“, pojasnila je.
Roditelji često nisu sigurni radi li se o alergiji ili prehladi. Ključna razlika je trajanje simptoma. „Prehlada traje do tjedan dana, a alergijski simptomi obično traju dulje od dva tjedna. Također, prehlada može biti praćena povišenom temperaturom i umorom, dok kod alergije toga nema“, kaže.
Rizične skupine djece za razvoj alergija najčešće su one s predispozicijama. „Ako jedan roditelj ima alergiju, vjerojatnost da će je dijete razviti je 50 %, a ako oba roditelja imaju alergije, taj rizik raste do 75 %. Također, djeca koja nisu dojena ili imaju određene plućne bolesti od ranije sklonija su alergijama“, objašnjava.
Roditelji mogu posumnjati na alergiju ako se simptomi ponavljaju svake godine u isto vrijeme ili kada su djeca vani. Tada je preporučljivo konzultirati se s liječnikom i obaviti testiranja. A koja su najbolja rješenja kada se dijagnosticira alergija?
„Prevencija igra veliku ulogu – redovito čišćenje nosa fiziološkom otopinom, izbjegavanje alergena kada su njihove koncentracije najveće te kratkotrajna uporaba kapi za nos. Ako simptomi ne prestaju, posežemo za antihistaminicima u obliku sirupa ili tableta, a u težim slučajevima i za kortikosteroidima ili bronhodilatatorima“, ističe.
Promjenom prehrane i načina života alergije se ne mogu u potpunosti spriječiti, ali se njihovi simptomi mogu ublažiti. Dolaskom proljeća, mnogi roditelji suočavaju se s dilemom – kako omogućiti djetetu boravak na svježem zraku, a istovremeno ga zaštititi od alergena?
„Djeca ne trebaju biti zatvorena u kući, ali je dobro pratiti kalendar polinacije i razinu alergena u zraku. Nakon boravka vani, preporučuje se presvlačenje odjeće, tuširanje i pranje kose, kao i čišćenje nosa“, kaže doktorica.
Alergije kod djece su u porastu, što potvrđuju i svjetska istraživanja. „Na razini Hrvatske, procjenjuje se da 10-15 % djece pati od alergija, a u svijetu taj broj doseže i 30 %. To uključuje alergije na hranu, pelud, grinje, ubode insekata i druge alergene“, navodi.
Kada je riječ o testiranju na alergije, najčešće se koristi kožno testiranje, tzv. Prik test, ali i vađenje krvi. „Prik test se radi tako da se alergeni nanose na kožu i lagano ubodu lancetom, a ako nastane crvenilo, to je znak alergije. Osim toga, može se mjeriti razina specifičnih IgE antitijela iz krvi“, pojasnila nam je i dodala kako ne postoji dobna granica za testiranje. Alergije se mogu razviti i kasnije u životu, čak i ako testovi u ranom djetinjstvu nisu pokazali nikakve reakcije.
