PISA (Programme for International Student Assessment), trenutno je najveće obrazovno istraživanje na svijetu koje je krajem 1990-ih godina Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokrenula s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o znanju i vještinama petnaestogodišnjih učenika.
PISA istraživanjem nastoji se ispitati koliko su mladi pripremljeni za potpuno i aktivno sudjelovanje u društvu, a prema rezultatima posljednjega istraživanja, provedenoga 2018. godine, čini se kako hrvatski učenici za to i nisu baš najbolje pripremljeni.
PISA istražovanjem provjeravaju se tri područja: čitalačka pismenost, matematika i prirodoslovlje. U svakom ispitivanju jedno od ta tri područja određeno je kao središnje i temeljitije se provjerava, a prošle godine to je bila čitalačka pismenost. Zadatke je rješavalo 600.000 učenika u 79 zemalja i teritorija, što je uzorak koji je predstavljao 32 milijuna učenika u dobi od 15 godina.
Najbolje prosječne rezultate u svim trima istraživanjima postigla je Kina, a prate ju Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike. Hrvatska je u čitalačkoj pismenosti ostvarila ispodprosječni rezultat od 479 bodova i na 29. je mjestu, matematičkoj pismenosti ispodprosječni rezultat od 464 boda i na 40. je mjestu, a u prirodoslovnoj pismenosti ispodprosječni rezultat od 472 boda te je na 36. mjestu. Ukupno Hrvatska je na 27. mjestu
Rezultate hrvatskih učenika jučer je predstavila ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak. Kako se moglo čuti, od istraživanja 2006. do ovoga 2018. godine u Hrvatskoj nije uočen znatan pozitivan ili negativan trend u postignućima učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen znatan negativan trend. To što učenici stagniraju u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, nije dobra vijest, a u prirodoslovnoj su i lošiji nego prije, ocijenila je ministrica. “Reforma je nužna. Svi koji su rekli da treba čekati, da treba odgađati, ovi ih rezultati demantiraju”, istaknula je, između ostaloga, ministrica Divjak napomenuvši kako reforma koja se provodi mora donijeti pomake, ali ne brzo i ne bez promjene poučavanja, i za učenike i za učitelje.
Škole koje sudjeluju u PISA istraživanju biraju se nasumično i podaci o školama i učenicima koji su sudjelovali ne objavlju se. U Hrvatskoj prošle godine istraživanje je provedeno u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Kako većinu ukupno obuhvaćenih srednjih škola čine gimnazije za kratki komentar rezultata PISA istraživanja upitali smo Stipu Tomića, ravnatelja vinkovačke Gimnazije Matije Antuna Reljkovića.
“Mislim da rezultati PISA istraživanja nisu potpuno relevantni jer u istraživanju sudjeluju učenici koji dolaze iz različitih sustava obrazovanja. Također, rekao bih: uložite više u obrazovanje pa će i rezultati biti drukčiji”, istaknuo je Stipe Tomić.
