Drvna industrija Spačva u većinskom vlasništvu Questusa već duže plijeni dobrim pokazateljima, a po novom i nastavkom pozitivnih kretanja u prvom kvartalu, čime se otvara pitanje formule za brzi oporavak i nagli uzlet efikasnosti, pa i unatoč rastu troškova poslovanja zbog poskupljenja sirovine za oko 9 milijuna kuna, slične razine porasta troškova rada kao i 3 milijuna rasta ulaznih troškova električne energije.
Pozitivan je primjer i za neostvarene najave glede nadolazeće krize, koja je još unazad pola godine slovila kao ključni razlog za zabrinutost mnogih u ovoj radno-intenzivnoj branši. Naime, u Spačvi u 2019. iskustvo prvog tromjesečja ukazuje da ni u naznakama nema krize, pa primjerice program proizvodnje peleta koji čini otprilike četvrtinu prihoda, karakterističan i s aspekta sezonalnosti, u ovoj godini visoko kotira te su ugovorili prodaju za cjelokupnu ovogodišnju proizvodnju.
Ovo je tek jedna iz niza pojedinosti u sklopu objašnjenja povodom uzlaznih pokazatelja Spačve koju iznosi predsjednik uprave Josip Faletar. Objašnjavajući temelje za pozitivne kompanijske trendove, kako rasta ukupnog prihoda iz vlastite proizvodnje koji je lani iznosio 230 mil. kn, tako i dobiti u 2018. od 17,5 milijuna kuna, Faletar ističe splet pet čimbenika, odnosno restrukturiranje, novu organizaciju, finalizaciju, ulaganja i širenje tržišta. “Sve finaliziramo, a poslujemo na više od 30 tržišta. Uz dominantna ino-tržišta Italije, Njemačke, Francuske, Belgije i Srbije, iskoračili smo i u Rumunjsku, ali i na neka razvijena tržišta na kojima rijetko hrvatske tvrtke nastupaju, poput novijeg tržišta Japana”, kaže Faletar dodajući da je bolje krenula, s 2 i pol puta većom prodajom nego lani, i Velika Britanija. Tvrtka je izašla iz predstečajne nagodbe uz podršku vjerovnika koji su otpisali dio tražbina.
Ključni element financijskog restrukturiranja bilo je povećanje temeljnog kapitala uplatom 50 mil. kn od strane Quaestus Private Equity Kapital II te pretvaranje u temeljni kapital 20 mil. kn vrijednog potraživanja Hrvatske poštanske banke. Najveći vjerovnik Hrvatske šume preuzele su u vlasništvo nekretnine i pokretnine u vrijednosti otprilike 10 mil. eura, uz obvezu isporuke sirovine potrebne za zaposlenost kapaciteta i izlazak iz poteškoća. Svojim brzim razvojem Spačva ih je nadrasla te je nakon zadnje odluke antimonopolske agencije dobila satisfakciju u vidu preporuke o potrebnim korekcijama u raspodjeli sirovina, s naglaskom na ingerencijama Ministarstva poljoprivrede i HŠ.
U skladu s politikom rasta po stopi od 10%, u međuvremenu se okrenula i uvozu sirovine iz BiH, pa lišena utega u 2019. planira 249 mil. kn prihoda i ubiranje prvih plodova iz programa istraživanja i razvoja. Financiranje razvoja trenutačno je prioritet pa su vlastita ulaganja tako premašila 100 mil. kn, a ove godine iznose 56 mil. kn od čega je najznačajnija linija za suhu preradu piljenica. No, u dijelu segmenata kao što je broj zaposlenika, Spačva je danas već najveća u branši: prije nagodbe zapošljavala je 570 radnika, danas 895, što je snažni rast od oko 60%. Radnička plaća iznosi i do 7.000,00 kn – u prosjeku radnici prime na ruke oko 5.200,00 kn, dakle iznad prosjeka branše i županije.
U ovoj godini predviđaju daljnji rast plaća od 9 %, a u cijelosti će iskoristiti mogućnost isplate neoporezivih 7.500,00 kn svim radnicima tijekom godine. Po ovoj osnovi u budžetu je planiran trošak između 5 i pol i 6 mil. kn, dok će izdatak po osnovi troškova rada biti veći za oko 9 mil. kn. Tvrtka danas ima uređeni socijalni dijalog s tri sindikata te uvedene jasne kriterije vrednovanja rada i motivacije. Jedan dio radnika čiji se broj kreće između 70 i 80 ljudi, zaposlen je uz potporu.
U sklopu poticaja za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koriste tri mjere: uz poticaje za stručno osposobljavanje i zapošljavanje uz potporu, koriste i poticaje za osposobljavanje na novom radnom mjestu, što je prepoznata mjera od velike važnosti kompanijama za provođenje tehnološkog unaprjeđenja, inače jednog od prioriteta i Spačve na liniji podizanja konkurentnosti.
“Još mi se nije dogodio slučaj da trebamo zaposliti 5 do 10 novih radnika, a da ih ne mogu pronaći u našoj županiji”, kaže Faletar, koji je s vinkovačkom kompanijom povezan već dvadeset godina te je započevši tamošnji radni angažman kao pripravnik napredovao do šefa uprave, funkcije koju obnaša zadnjih dvije i pol godine.
