Može li Europa bez plastike – vidjet ćemo od subote kada Unija u potpunosti zabranjuje, primjerice, plastične štapiće za uši, slamke i jednokratni pribor za jelo. Zamijeniti bi ih trebale ekološkije, ali i puno skuplje varijante od papira ili drveta pa je pred vratima i rast cijena u ugostiteljstvu, osobito u dostavi hrane.
Plastične varijante slamki, pribora za jelo i štapića za uši uskoro nećemo moći kupiti jer se nalaze na popisu deset najčešće korištenih plastičnih proizvoda, a upravo se oni od 3. srpnja potpuno zabranjuju. Već se u dućanima mogu pronaći njihove ekološki prihvatljivije varijante.
Sukladno EU direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenom utjecaju određenih plastičnih proizvoda na okoliš, jednokratna plastika tako – štapići za uši, pribor za jelo, slamke, šalice, držači balona… – odlazi u povijest u svim članicama EU. Novi ciljevi Unije su viši – od 65 umjesto 50% odvojenog i recikliranog otpada do 2035. – te niži – od 10% odloženog otpada. No Hrvatska je, kako tvrde naši proizvođači plastike, “opet veći papa od pape”. Prema novom prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom koji je upućen u saborsku proceduru, od početka iduće godine planira se, naime, i zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje od 15 do 50 mikrona (građani ih zovu i tanke vrećice).
Izuzetak su tek vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprečavanju njezina bacanja, kazao je resorni ministar Tomislav Ćorić. No, zna li se da je plastika, poglavito ta lagana, u pandemiji COVID-19 dodatno dobila na vrijednosti – i za njom je, prema nekima, i rasla potražnja, teško je pomiriti gospodarsku, socijalnu, ekonomsku i ekološku notu tog problema koji je u nas usko vezan i za 30-ak tvrtki s oko 800 radnika, mahom u ruralnim krajevima. Tim više što politike EU ne obvezuju RH na zabranu lakih plastičnih vrećica, već samo potiču na smanjenje njihova korištenja.
