Nedjelja u dva termin je koji se ne propušta, a današnji gost itekako se zatekao na vrućoj stolici Aleksandra Stankovića. Emisija broji dvadeset godina, a gosti uvijek aktualni pa čak i više od toga. Današnji gost, premijer Andrej Plenković poznajući njegove komunikacijske sposobnosti i znanje koje ima nije trebao posebnu pripremu, a na sva pitanja odgovarao je baš onako kako se od njega i očekivalo, oštro i odmjereno o svakoj temi. Neke od teme intervjua s voditeljem Aleksandrom Stankovićem bili su nadolazeći parlamentarni izbori kao i o aferama koje su obilježile njegovu Vladu.

Ono što je ovih dana najaktualnije, a to su antisrpski ispad na zagrebačkoj Kustošiji aktualni premijer osudio je i rekao kako odgovorne “treba kazniti u odgovarajućem postupku”. Istaknuo je i da je takvih ispada bilo i prije. „Sigurno sam jedan od onih koji je u svom mandatu i političkom angažmanu najviše učinio za dijalog, smanjenje tenzija, obljenje uglova u hrvatskom društvu i to ću nastaviti i dalje. Ovakve stvari su nedopustive i mislim da oni koji to rade, ne znam za kime se povode i za čiji račun rade, trebalo bi i to razmisliti“ dodao je. Za Milorada Pupovca rekao je da je jedan od najdugovječnijih političara u Hrvatskoj koji vrlo konzistentno artikulira interese srpske manjine u Hrvatskoj. Rekao je da su imali vrlo otvoren dijalog. Poručio je da je Hrvatska riješila sve nacionalne zadaće te da ima snage integrirati svoje manjine.

Plenković je kazao i da je prije četiri godine, kad je kao eurozastupnik odlučio istaknuti kandidaturu za šefa HDZ-a htio pomoći Hrvatskoj i HDZ-u, unijeti političku stabilnost, omogućiti gospodarski rast, bolju društvenu solidarnost, pravnu sigurnost…

Odgovarajući na primjedbe voditelja  Stankovića zbog podzastupljenosti žena među nositeljima HDZ-ovih lista za parlamentarne izbore Plenković je rekao da postoji “ključ” za broj žena na listama, a ne za nositelja lista.

Jedno od pitanja je bilo i izborni program koji je nedavno predstavljen: „Ovo je drugo poluvrijeme – napomenuo je i istaknuo kako je došlo do povećanje plaća i mirovina. Program koji smo predstavili zove se Sigurna Hrvatska. Ako želite zdravlje, gospodarski rast, onda je to odabir sigurne Hrvatske. Razlika između eksperimenta poput Miroslava Škore jer on je eksperiment i onih koji nemaju iskustva u upravljanju poput Davora Bernardića, onda smo mi sigurni smjer.  Kazao je kako u ovom trenutku Hrvatska ima toliko osiguranika koliko nije imala od 1990. godine.  Mi smo imali program na 100 strana. Prošli smo što sve jesmo i nismo napravili, kao i sve ono što nam se dogodilo.“

 

Ako je naš track record da je plaća narasla za 1500 kn…naša je procjena skromnija od onog što smo mi već ispunili. Što se tiče Nacionalne dječje bolnice, potpisan je ugovor. Uloženo je i više od dvadeset zdravstvenih ustanova. Odite u Pulu i popričajte s njima. Što se tiče zdravstvenog sustava, izdvojili smo kao nitko do sada. Investicije u zdravstvu su bile veće nego ikada. Što se tiče mirovine, mi smo obećali pet posto, danas je povećana za 12 posto.

Upitan o e-glasovanja, kazao je kako je to napravila jedino Estonija u Europskoj uniji.  – Mi nismo pali. Mi smo ušli zadnji u Europsku uniju To nije izgovor već činjenica. Imali smo agresiju na području Hrvatske. Mi moramo dostići Poljsku i Mađarsku koji su dobivali novac od Europske unije od 1989. godine. Za razliku od brojeva od Milanovićeve vlade koji su zadužili Hrvatsku, mi smo imali zdravi rast. Bogatiji smo, to se vidi i na vašoj plaći. Mi smo ulogu državu osnažili i boljim i jačim položajem u Europskoj uniji. Mi ovakav položaj nikad nismo imali.  – Hrvatska je bila prva koja je pokrenula reakciju na koronavirus. Mi smo pratili situaciju od 8. siječnja. Na vrijeme poduzimamo mjere. Zamislite atmosferu da je u Hrvatskoj umrlo pet-šest tisuća ljudi…Italija nam je blizu. Mi smo upravljali s brojnim krizama tijekom našeg mandata. Niste spomenuli Agrokor, Borovo, Uljanik….Mi ne zaostajemo. Ako smo mi ušli 2013. godine, mi smo imali samo jednu perspektivu. Nismo imali kao drugi više financijskih perspektiva. Mi stojimo bolje nego prije.

Pohvalio se s položajem Hrvatske u Europskoj uniji i naveo.  – Sjećate li se slika praznih ormarića jer nije bilo maski? Riješili smo manjak maski s dobrim odnosima s kineskim premijerom. Kontaktirali smo i rekli što nam nedostaje i onda je sletjelo pet-šest zrakoplova i o tome nitko više nije pričao.  Upitan o referendumu za uvođenje euro, kazao je da Hrvatska referendum o euru neće imati niti prema njemu treba imati s obzirom da smo imali referendum o ulasku u Europsku uniju 2012. godine.

Još jedna aktualna tema, jeste i Zagreb nakon potresa. Upitan hoće li Zakon o obnovi grada Zagreba biti prvi u Saboru, kazao je da hoće.  – Mi smo uspjeli nešto što je 2016. godine nemoguće. Uspjeli smo napraviti konsenzus o različitim kurikuluma za različite predmete. Pokušavamo napraviti konsenzus o jednoj od najvažnijih tema, jer nema četvrte revolucije bez ulaganja u obrazovanje. Povećali smo proračun Ministarstva za 33 posto. Digitalizirali smo cijeli sustav. Mi smo imali podignut sustav za tri dana. Poboljšali smo materijalni status učiteljima i profesorima – naveo je i istaknuo kako je to bila zanimljiva epizoda.

Ono što tek započinje jeste bitka za glasove, jer Hrvatska nikada nije u političkom smislu bila toliko rascjepkana i to unutar desnice.  Slavonija – ‘najkrvavija’ izborna bojišnica stranaka i koalicija desnice – Žao mi je što nismo smanjili podjele. To mi jako smeta, odgovorio je kratko Plenković.   Naš saveznik su hrvatski građani. Za njih radimo da dobiju plaću, da se ne razbole i zato idemo u drugo poluvrijeme.  – Najteže mi je bila kohezija unutar same stranke koju smo ostvarili nakon izbora. Žao mi je što nismo radili više na toleranciji. Čemu stvari koje nas dijele? Mislim da kao pobjednici moramo pružiti ruku. Tu se pozivam na Tuđmana i njegov govor u Vukovaru.