Najavljeni paketi mjera Ministarstva zdravstva, usmjeren na unaprjeđenje primarne zdravstvene zaštite, otvorio je niz pitanja među liječnicima obiteljske medicine. Kako navode iz Ministarstva, planirano je proširenje opsega usluga koje će se pružati i naplaćivati na primarnoj razini.
Između ostaloga, uvodi se osnovni laboratorijski panel, a liječnici obiteljske medicine ubuduće će pratiti kronične bolesnike, poput osoba s dijabetesom, obrađivati pacijente nakon otpusta iz bolnice te provoditi dodatne postupke, uključujući uklanjanje dobroćudnih kožnih promjena i mjerenje gležanjskog indeksa.
Doktorica Ljiljana Ćenan, koja više od 25 godina radi u sustavu primarne zdravstvene zaštite te je članica KoHOM-a, ističe kako je pozitivno što Ministarstvo prepoznaje potrebu za jačanjem financijske stabilnosti ordinacija i uvođenjem novih dijagnostičko-terapijskih postupaka.
„Pozdravljam brigu Ministarstva o dugoročnoj financijskoj stabilnosti ordinacija, to je izuzetno važno. Isto tako, uvođenje novih dijagnostičko-terapijskih postupaka pruža liječnicima mogućnost usavršavanja i širenja usluga. No, za to je nužno imati i vrijeme za rad s pacijentima, kao i financijske mogućnosti za nabavu opreme”, naglašava.
Posebno se osvrće na tvrdnje da će nove mjere učiniti obiteljsku medicinu privlačnijom liječnicima.
„Povećanje financijskih sredstava bilo je nužno, ali neće biti dovoljno da bi obiteljska medicina postala atraktivnija. Potrebno je administrativno rasterećenje te bolja opremljenost ordinacija i mogućnost stručnog napredovanja”, ističe.
Kada je riječ o proširenju usluga, upozorava kako liječnici obiteljske medicine već godinama obavljaju velik dio najavljenih postupaka, često bez adekvatnog vrednovanja. „Liječnici su i dosad pratili kronične bolesnike, obrađivali pacijente nakon otpusta iz bolnice i provodili dodatne postupke, ali dio toga nije bio plaćen. Često se radi o složenim procesima koji traju i po 45 minuta, a nerijetko se obavljaju i izvan radnog vremena”, kaže.
Pozdravlja izjednačavanje financiranja ordinacija u ruralnim i urbanim sredinama. „Troškovi rada su isti bez obzira na broj pacijenata, zato je ova mjera nužna i opravdana”, dodaje.
Ključni problem i dalje smatra administrativno opterećenje liječnika. „Transformacija u aktivnog pružatelja zdravstvenih usluga je jedini jamac povećanja atraktivnosti obiteljske medicine jer mladi ljudi ne idu studirati medicinu da bi tipkali i ispisivali obrasce, već da bi liječili ljude”, zaključuje.
Kako vide najavljene promjene. Upitali smo i nekoliko naših sugrađana.
Ivica Liščević
„Jednom godišnje nosim holter za što je u bolnici potrebno i naručivanje i čekanje. Bilo bi mi puno lakše da to mogu obaviti kod svog doktora, gdje se ne moram gurati s kolicima i čekati toliki red, ali i termin.”
Marta Dragojević
„U godinama sam kada češće posjećujem doktore i mislim da je dobra stvar što bi se moglo nekakve manje zahtjevne preglede obaviti kod liječnika kojeg poznajemo. Bilo bi nam svima lakše.”
Marija Šebalj Božić
„Za nas pacijente to bi bilo odlično rješenje jer bismo manje čekali i bili među manje ljudi, za razliku od odlaska u bolnicu. Na neke preglede sam znala čekati i više od 4 mjeseca.”
Ljerka Patarčić
„Kao bivša medicinska sestra, oduševljena samo ovom idejom jer svi znamo koliki je pritisak u bolnicama. Moj doktor obiteljske medicine radi fantastičan posao i ovako, a vjerujem da bi obavljao i dodatne preglede samo da im se smanji administrativni dio.”
