Slobodno se razvija, njime se slobodno piše i govori, a od 1. srpnja 2013. postao je i službeni jezik Europske unije. Hrvatskim jezikom se kao materinskim jezikom služi više od 5,5 milijuna ljudi i njemu u čast svake se godine održava manifestacija Dani hrvatskoga jezika.

Dani hrvatskoga jezika slave se od 1997. godine i ovom se manifestacijom želi istaknuti važnost očuvanja materinskoga jezika, svih njegovih narječja i dijalekata te upoznati javnost s bogatom hrvatskom jezičnom baštinom i sjajnom jezičnom poviješću. Održava se svake godine u mjesecu ožujku, od 11. do 17. ožujka.

Manifestacija je utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika po nadnevcima deklaracijskih zbivanja: 13. ožujka Deklaracija je prihvaćena, do 15. ožujka potpisale su je sve relevantne udruge i ustanove, 17. ožujka 1967. godine objavljena je u Telegramu.

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim te se nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika. U Deklaraciji, koju je potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, iznijeli su svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Odlučujuću ulogu u nastanku Deklaracije imala je Matica hrvatska. Objavljivanje teksta Deklaracije izazvalo je oštru reakciju komunističkih vlasti, a mnogi njezini potpisnici bili su sankcionirani i onemogućivani u svojemu radu.

Svake se godine u manifestaciju uključe brojne škole, institucije i ustanove koje prigodnim aktivnostima obilježe Dane hrvatskoga jezika.

“…Ljub’ si, rode, jezik iznad svega,
U njem živi, umiraj za njega!”

                             – Petar Preradović

Jeste li znali?

  • da je Bašćanska ploča dragi kamen hrvatskoga jezika

  • da je Hrvatska jedina zemlja koja ima najstarije tiskane knjige/inkunabule na dvama pismima – glagoljici i latinici

  • da se hrvatski jezik u prošlosti nazivao i ilirski, dalmatinski, horvatski

  • da je u Hrvatskome saboru 1843. prvi službeni govor održao Ivan Kukuljević Sakcinski

  • da se do 1847. godine u službenim i javnim ustanovama u Hrvatskoj govorilo latinskim jezikom

  • da je za jezično ujedinjavanje Hrvata zaslužan Ljudevit Gaj u 19. stoljeću

  • da je Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika potpisalo 18 kulturnih i javnih ustanova te objavilo 17. ožujka 1967. u časopisu Telegram kako bi hrvatski jezik postao ravnopravan jezik u bivšoj Jugoslaviji

  • da se od objavljene Deklaracije odlukom Hrvatskoga sabora održavaju Dani hrvatskoga jezika

  • da je hrvatski jezik postao ulaskom u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine 24. službeni jezik Unije?