Poklade su vrijeme i za uživanje u slasnim krofnama

0
564

Pokladno vrijeme mnogima je nezamislivo bez krofni. Danas ih možete kupiti u pekarnicama, u trgovinama, u velikim centrima. Nude ih “prazne”, samo posute šećerom u prahu ili punjene nekim pekmezom ili čokoladom. Sve su jednako ukusne, ali možda ipak najbolje prijaju one spravljene kod kuće. Recepata ima više, uglavnom ih razlikuju neke nijanse, a vi možete pokušati i po ovom.

Krofne iz domaće kuhinje

Recepte za krofne nude mnogi u knjigama, televizijskim emisijama, na internetu…, a mi prenosimo jednu od verzija iz domaće kuhinje. Mjere su za nešto brojniju obitelj pa se može i prepoloviti, a može se dodati i limunova korica za aromu. Iskušajte.

U 2 dl toplog mlijeka otopiti 40 g svježeg kvasca, 70 g šećera, 70 g brašna. Preostali dio od 1 kg brašna prosijati i dodati uzdignuti kvasac, 1 dl ulja, 4 žumanjka i malo soli. Dodavanjem 4 dl toploga mlijeka lupati drvenom kuhačom sve dok tijesto dobije mjehure i odvaja se od posude i kuhače. Ostaviti ga pokrivenog na toplom 45 minuta da se uzdizanjem udvostruči i zatim lagano premijesiti. Nakon 15 minuta istresti na dasku, još jednom lagano premijesiti ( preklopiti ) i razvaljati na 1 cm debljine. Kalupom oblikovati krofne i ostaviti pokrivene da se dignu na 3 cm debljine. Peći na vreloj masnoći. U slast!

Iz prošlosti

Zanimljivu priču o tradiciji spravljanja krofni u našem kraju jednom prilikom o pokladama ispričala nam je mr.sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Vinkovci. “Krofne nam dolaze iz njemačke kuhinje. To je slastica od nabujala tijesta, pečena najčešće u vreloj masti u ovim našim krajevima, ili u ulju, i to je prigodno jelo za poklade. Inače, mi sada u Hrvatskoj kažemo pokladnice, ali kod nas u Slavoniji se zadržao naziv krofna, malo iskrivljeni od njemačkog izvornika ( krapfen ), a u sjevernim krajevima, u Zagrebu i zagrebačkoj okolici, najčešći naziv je krafna”, istaknula je Ljubica Gligorević.

Inače, ususret pokladnom tjednu krofne se danas puno ranije aktualiziraju zbog pokladnih jahanja pa se diljem Slavonije svakoga vikenda, uz ostale slatke i slane slavonske delicije, i krofne spravljaju za jahače koji u ophode kreću odmah poslije Nove godine. “Nekada, međutim, krofne se za poklada nisu radile na pokladnu nedjelju ili čim krene pokladno jašenje, kako je to danas, nego su se radile treći dan poklada, dakle u utorak, i nisu se radile velike količine, nego onoliko koliko su mislili da će taj dan biti dovoljno za obitelj. Nisu radili previše, da ne bi preostalo jer je sutra, na čistu srijedu, nemrsni dan i post”, istaknula je mr.sc. Gligorević.

Poznato je i to, napomenula je između ostaloga, kako se krofne u našim krajevima nisu radile samo za poklade, nego, prije svega, u vrijeme svinjokolja, kada su rađene krofne i salenjaci. Također, što je možda manje poznato, krofne su se u prošlosti radile na Novu godinu, ne na Silvestrovo, već baš na prvi dan nove godine, zato što je to slastica koja može dobro nabujati, narasti, pa se time željelo postići u novoj godini blagodat u svakom pogledu. Tako su svinjokolja, prvi dan nove godine i pokladni utorak, bili dani kada su se u pravilu spravljale krofne. Znale su se praviti i tijekom cijele godine, kada je netko baš htio i zaželio se krofni, ali to nije bilo tako često.