S obzirom da više od polovine prehrambenih proizvoda na stolove u Hrvatskoj dolazi iz uvoza što je došlo do izražaja posebice sada, za koronakrize, Institut za primijenjenu ekologiju Oikon odlučio je uložiti svo svoje znanje i kapacitete za žurno pokretanje hrvatske poljoprivrede, a tu veliki značaj ima i dovođenje namjeni zapuštenog i neobrađenog zemljišta. Prema njihovoj analizi u Hrvatskoj je preko 400.000 hektara neiskorištenog, neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, a prema mišljenju dr. sc. Hrvoja Kutnjaka s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na toj površini bi se moglo nahraniti 11 milijuna ljudi godišnje jer procijena je da je po glavi stanovnika potreban jedan kvadratni metar oranice dnevno, odnosno da jedan hektar može prehraniti 27 osoba kroz cijelu godinu.
Prema Kutnjaku, podatak o 400.000 hektara neobrađene zemlje je dobar pokazatelj kako Hrvatska itekako ima mogućnosti i potencijal prehraniti ne samo svoje građane već proizvesti hranu i sirovine za izvoz.
“Okupili smo nekoliko naših vrsnih stručnjaka s bogatim iskustvom na području agronomije, ekologije, šumarstva i geoinformatike te zajedno pokrenuli inicijativu pod nazivom “Zaorimo hrvatska polja” jer Hrvatska ima velike potencijale, samo ih moramo znati i moći iskoristiti”, kaže Dalibor Hatić, direktor Oikona. Prema njihovim analizama najviše je neobrađenog zemjišta u Lici i Dalmaciji pa je u tamošnjim županijama neobrađeno i po 80-tak tisuća hektara, u nekima. U Slavoniji i Baranji puno je bolja situacija pa je primjerice u Osječko-baranjskoj županiji samo 80 hektara neobrađeno, u Vukovarsko-srijemskoj 4.955 hektara, a u Brodsko-posavskoj nešto preko 9.000 hektara.
U Ministarstvu poljoprivrede ističu da značajne površine zapuštenog i zakorovljenog poljoprivrednog zemljišta bilježe u Dalmaciji i Lici, a razlog tome su neriješeni imovinsko-pravni odnosi, niža kvaliteta i plodnost tla i usitnjene čestice smanjene pogodnosti za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, u kontinentalnom dijelu Hrvatske bilježe vrlo velik interes za korištenje poljoprivrednog zemljišta, uz kontinuiran rast vrijednosti te su u Slavoniji, središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Istri površine neobrađenog zemljišta minimalne. Andrija Matić, županijski pročelnik za poljoprivredu, drži kako podaci koji se iznose o nebrađenom zemljištu nisu posve precizni i točni, a sve je to povezano s aktualnim zakonom o poljoprivrednom zemljištu, a i s postupcima mapiranja, odnosno s digitalizacijom podataka prikupljenih snimanjem bespilotnom letjelicom i obradom te uspoređivanjem s drugim bazama i vrednovanjem. U našoj županiji, kaže, rade vrlo dobar posao po tom pitanju, ali ova priča nije tako jednostavna kako se čini, puno je tu faktora koji utječu na ukupnu sliku.
“U županiji imamo 80 katastarskih općina i u postupku smo obrade nekih od njih, a kada govorimo o neiskorištenosti površina, onda možemo navesti nekoliko razloga, a to su površine koje se obrađuju, a nisu u upisniku, zapuštene poljoprivredne površine, gubitak zbog zapuštene infrastrukture i gubitak zbog fizikalnih značajki tla”, objašnjava.
