U Hrvatskoj je sve veći problem manjka obiteljskih liječnika. Gotovo 500.000 ljudi ostat će bez svojih liječnika kada oni stariji od 65 godina odu u mirovinu, rekla je članica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) Mirela Marković, dr. med., u HTV-ovoj emisiji Studio 4 .
“Trenutačno je na specijalizaciji svega 150 liječnika. Već smo sad u debelom minusu. Ne znam kako će to biti”, ističe.
“Mladi ljudi koji nama dolaze u ambulante nakon završenog fakulteta puni su adrenalina i žele to raditi, ali nakon nekog vremena provedenog u ovoj papirologiji, pa naravno da čovjek bježi u bolnicu, što je strašno”, dodaje Marković.
Za HRT odbacuje pritužbe na nedostupnost obiteljskih liječnika, nakon što je HZZO objavio da je o tome u siječnju zaprimio dvostruko više prijava pacijenata.
Okrivila je Ministarstvo, odnosno zdravstvenu administraciju za koju je rekla da ne vodi kvalitetno pandemiju COVID-a. I prije su, kaže, upozoravali na opsežnu administraciju i nemedicinske zahtjeve kojima su liječnici opterećeni što se, dodaje, tijekom pandemije još pogoršalo. Poručila je da liječnici nisu krivi za nedostupnost te da je njihova dostupnost za pacijente ipak velika.
‘Mi smo u prva tri kvartala 2021. godine, to su službeni, relevantni podaci HZZO-a, napravili preko 10,4 milijuna “halo”, javili smo se toliko puta na telefon ili smo odgovorili na mail’, rekla je Marković za HRT.
HZZO je, naime, prije dva dana objavio da je u siječnju zaprimio dvostruko više prijava pacijenata koji se žale na nedostupnost obiteljskih liječnika te da su od početka epidemije zaprimili više od 2600 mailova, od čega je 928 pritužbi bilo valjano pa su proveli 29 kontrola u ordinacijama.
“29 kontrola na tih 900, mislim, pretrgli su se oko kontrole. Moram tako malo reći u slengu da me ljudi razumiju. I tih 29 kontrola koje su bile, koliko ja znam s terena, 11 je liječnika dobilo neku opomenu. Mislim da je samo jedan kolega dobio neku malo žešću”, kaže ova članica KOHOM-a koja je, naglašava, u siječnju sama bila dostupna za sve svoje pacijente 4668 puta.
Navela je da su predložili punktove za besplatno testiranje gdje nije potrebna narudžba, kao i formiranje call centara gdje bi mogli raditi ljudi koji nisu liječnici uz naglasak da nedosljednost smjernica oko COVID-a vodi nedostupnosti. Mišljenja je da će se iz toga razloga cijela priča prebaciti na bolnice u kojima su, naglašava, liste čekanja ogromne.
“Pa nije kriv liječnik koji radi na ultrazvuku, kao što ni ja nisam kriva. Mislim da je krivo Ministarstvo i zdravstvena administracija, koja se jednostavno nije snašla, odnosno kvalitetno ne vodi ovu pandemiju“, zaključuje.
