U Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci popularno znanstveno predavanje održala je dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Riječ je, kako je uvodno istaknula ravnateljica knjižnice Emilija Pezer, o još jednom predavanju u nizu u suradnji s dr.sc. Anicom Bilić u prigodi Vinkovačkih jeseni. Suradnja je počela prije 17 godina te do sada rezultirala i s dvije knjige (“Stereotip raspojasane Slavonije”, 2007., “Mi i drugi u literarnom nusprostoru”, 2013.), a polako već stiže vrijeme i za treću.

“Ove godine na red je došla kultura odijevanja, a govorim o književnim opisima ženskoga tijela i odijela u tradicijskoj, modernoj i postmodernoj kulturi. Prvo imamo tradicijsku ženu koja je doista bila uključena u sve faze vezane uz odjevne predmete, od sadnje konoplje i lana, dobivanja niti, tkanja, krojenja, šivanja do ukrašavanja i nošenja. Tako je slavonska žena u tradicijskoj zapravo oblikovala svoj identitet preko kojega je utjecala i na oblikovanje slike Slavonije kao bogate i raskošne hrvatske pokrajine. Potom dolazi moderna žena koja u modernoj kulturi više ne proizvodi tkaninu nego uglavnom kupuje industrijsku robu, skraćuje haljine, skraćuje kosu, samosvjesna je, emancipirana, obrazovana. Naposlijetku tu je postmoderna žena i njezino tijelo koje je posve erotizirano, koje postaje predmetom estetske kirurgije, koje se može krojiti kao i odjeća”, istaknula je dr.sc. Anica Bilić.

Sve te slike žene u tradicijskoj, modernoj i postmodernoj kulturi popraćene su književnim opisima. U tradicijskoj kulturi najtemeljitije je opisao ženu i njezino odijevanje Josip Lovretić koji donosi jako puno detalja u opisu odjeće, ali isto tako i načina kako su se Slavonke nosile ovisno o životnoj dobi, godišnjem dobu, dobu dana kao i prigodi. Kod moderne žene tu je Joza Ivakić, koji kroz humornu prizmu govori o promjenama u odijevanju od tradicijskog prema modernom, o vinkovačkim gospođama koje su pod svaku cijenu željele biti moderne pa su puno puta ispale i smiješne, ali isto tako i Vanja Raduš i Vladimir Kovačić, koji s nostalgijom opisuju tradicijsku ženu i promjene u odijevanju. Kada je riječ o postmodernoj ženi, moglo se čuti, uglavnom je to virtualna slika žene koju su stvorili mediji dok je stvarnost nešto sasvim drugo. Zbog toga su u postmodernom dobu najzabrinutije književnice, a to potvrđuju dvije potresne drame “Posljednji intervju s vampirom” Marije Škrlec i “Meso” Lane Šarić.

Moto večerašnjeg predavanja bio je “Oj Šokice, ko ti ruvo kroji da na tebi tako lipo stoji!?”, a uz njega, istaknula je dr.sc. Anica Bilić, tu je i završni moto: “Šokica sam time se ponosim samo što se više šokački ne nosim”.