Predavanjem dr.sc. Anice Bilić danas je počeo program jubilarnih 30. Dana Josipa i Ivana Kozarca.
Uvodno pozdravili su u ime suorganizatora predavanja Anto Glavaš, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Ogranak Vinkovci i Martin Grgurovac u ime Slavonske naklade „Privlačica” Vinkovci, inicijatora i utemeljitelja manifestacije s Vukovarsko-srijemskom županijom, Gradom Vinkovcima, Društvom hrvatskih književnika i Hrvatskim šumama.
Dr.sc. Anica Bilić govorila je na temu „Carstvo animalia u stručnim radovima Josipa Kozarca”. Za izbor teme, kazala je, polazište je prošle godine objavljena knjiga „Šumarski radovi Josipa Kozarca” čiji je suautor s Igorom Anićem (HAZU, Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, 2023.), a kojom su stručni radovi Josipa Kozarca postali dostupni za proučavanje.
„Za ovo predavanje ja sam izabrala one stručne članke koji se referiraju na lovstvo i na zoologiju odnosno na šumske životinje, na divljač. Željela sam pokazati koja je bila svijest u 19. stoljeću u odnosu prema životinjama, kakav svjetonazor se gradio i zapravo pročitati te radove sa suvremenog aspekta odnosno aspekta kritičke animalistike, koja životinjama pristupa sasvim drukčije nego što je to bilo u 19. stoljeću. Od Josipa Kozarca kao književnika očekuje se jako puno na tom području, jedan veći stupanj osviještenosti kako ekološke tako i u smislu zaštite životinja, a što se i potvrđuje kroz ove radove”, kazala je dr. sc. Bilić.
Zanimljivo je, istaknula je, kako se od 88 stručnih članaka, koliko ih je napisao, jedna četvrtina, njih 20-ak, referira na lovstvo što daje prostor za analizu njegova odnosa prema životinjama i prema lovstvu.
„Napomenula bih kako se posebno izdvajaju oni članci koji govore o vuku u Slavoniji, vrsti koja je u Slavoniji istrijebljena, a on o vuku govori kao o caru toga životinjskoga carstva u Slavoniji”, kazala je dr. sc. Bilić ističući kako bi se Josipa Kozarca moglo nazvati utilitaristom jer on smatra da od svih mogućih rješenja u odnosu prema životinjama treba izabrati ono koje je najmanje zlo.
Što se tiče lovstva i carstva životinja, istaknula je, on smatra da treba racionalno gospodariti i voditi brigu pa kaže kako treba biti strpljiv u lovljenju, ali isto tako i marljiv u gojenju što bi bilo nekakvo obnovljivo ili potrajno gospodarenje carstvom životinja. A kao književnik on pokazuje i jedan viši stupanj osjetljivosti odnosno senzibiliteta prema životinjama pa govori, primjerice, kako mu je u lovu jako teško ubiti tako divnu i gracioznu životinju kao što je srna. Inače, je uz vuka, srna također zauzima privilegiranu poziciju u njegovim stručnim radovima i govori o njezinom velikom istrebljenju te se zalaže da se što više te divljači očuva.
„Sve to znači kako s ovoga našeg današnjeg gledišta, s gledišta kulturne i kritičke animalistike, možemo reći da je Josip Kozarac bio čovjek ispred svoga vremena”, zaključila je dr.sc. Anica Bilić.
