Ususret školskoj godini 2022./2023. u tijeku su sistematski pregledi djece koja najesen trebaju upisati prvi razred osnovne škole. U Vukovarsko-srijemskoj županiji pregledi su počeli 1. ožujka, a trajat će predvidivo do lipnja.
U Zavodu za javno zdravstvo VSŽ u okviru Službe za školsku medicinu djeluju četiri tima, dva u Vinkovcima te po jedan u ispostavama u Vukovaru i Županji. „Prošle godine pregledano je 1784 djece, a za ovu još se ne može reći konačan broj budući da mnoga djeca još nisu obavila predupis u školama. Proteklih je godina zabilježeno blago povećanje broja djece pa se nadamo da će se taj trend nastaviti”, ističe Kristina Milorad, dr. med., spec. školske medicine.
Sam pregled započinje otvaranjem zdravstvenog kartona, koji prati dijete od početka do kraja školovanja, roditelj je cijelo vrijeme uz dijete, a cijeli pregled traje 30 do 45 minuta, ovisno o suradljivosti djeteta i njegovom zdravstvenom statusu. Medicinska sestra djetetu mjeri visinu i težinu, ispituje mu oštrinu vida, mjeri mu krvni tlak. Liječnik interpretira djetetovu dosadašnju medicinsku dokumentaciju koju donose roditelji, nalaz stomatologa, KKS i urina, te propisanim obrascem procjenjuje razvoj motorike i grafomotorike, percepcije i psihičkog razvoja. Orijentacijski procjenjuje socioemocionalnu zrelost djeteta, ispituje razvoj govora i ocjenjuje ponašanje. Orijentacijski ispituje sluh, te testira snalaženje djeteta u shemi tijela, prostornoj orijentaciji i analogijskim odnosima. Potom slijedi detaljan klinički pregled te upućivanje djeteta potrebnom specijalisti prema indikaciji.
Nakon pregleda, slijedi docjepljivanje prema važećem kalendaru cijepljenja, cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MMR) i protiv dječje paralize (IPV), te po provjeri cjepnog statusa nadoknada propuštenog cijepljenja. Nakon cijepljenja dijete sjedi u čekaonici još dvadeset minuta kako bi na vrijeme uočili eventualne alergijske reakcije na cjepivo.
Nažalost, kod određenoga broja djece uočavaju se zdravstveni problemi. „Jedan od najčešćih problema je pretilost djece koja je povezana s neadekvatnom prehranom i nedovoljnom fizičkom aktivnošću. Vrijeme koje djeca provode pred ekranima je sve dulje, a navedenom je negativno pogodovala i pandemija protekle dvije godine. Zbog istog razloga kod sve većeg broja djece zamjećuje se lošija motorika i grafomotorika; djeca previše vremena provode za računalom, a premalo u fizičkoj igri i crtanju olovkom. Veća je pojavnost i karijesa mliječnih zuba zbog konzumiranja puno ugljikohidrata u malim i čestim obrocima, kao i slabe oralne higijene. Česti su i govorni poremećaji (dislalije) koji se ne isprave na vrijeme, najčešće zbog manjka stručnog logopedskog kadra u našoj županiji”, ističe dr. Milorad.
Kako bi se neke stvari prevenirale dosta toga mogu učiniti roditelji. „Roditelji bi trebali poticati boravak djeteta na svježem zraku, igru na otvorenom, a smanjiti vrijeme uz ekrane. Upisivanje djece na organizirane sportske aktivnosti je poželjno, ali nije nužno; za djetetovo zdravlje dovoljna je i svakodnevna šetnja, igra loptom. Poticati dijete da crta, boja, lijepi, reže škaricama kako bi vježbalo finu motoriku. Naučiti dijete da nezdrave grickalice zamijeni zdravijom varijantom, voćem i povrćem. Također, pohađanje vrtića, odnosno predškole važno je za djetetovu socijalizaciju i učenje predškolskih znanja”, ističe naša sugovornica.
Roditelji imaju važnu ulogu i u pripremi djeteta za pregled za upis u školu jer je to stresna situacija za svakog budućeg prvašića koji, osim što dolazi u nepoznatu sredinu, komunicira s nepoznatim ljudima, mora odgovoriti na brojna pitanja i izvršiti mnogo zadataka. Također, tu je i strah od cijepljenja koji je prisutan kod gotovo sve djece, a koji može biti iznimno jak te utjecati na suradljivost, a time i na rezultate pregleda.
„Stoga je izuzetno važno da roditelji ukratko objasne djetetu što ga čeka. Trebaju mu reći da će mu se mjeriti visina i težina, ispitati vid, da će trebati nešto nacrtati, razgovarati s liječnikom, skinuti se pri pregledu, te da će se na kraju pregleda cijepiti kako bi mu sačuvali zdravlje. Neki roditelji odluče zatajiti informaciju o cijepljenju od djeteta, što nikako ne preporučujem. Dijete tada obično doživi priličan stres, a stvara se i nepovjerenje u roditelje i liječnika. S djetetom treba razgovarati otvoreno i smireno. Kada dijete dođe tako pripremljeno na pregled, dobiju se puno bolji rezultati”, ističe dr. Kristina Milorad.
