U dvorani Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima sinoć je predstavljena knjiga prof.dr.sc. Zlatka Kramarića “Sat hrvatskog”. Uvodno govorio je predsjednik OMH u Vinkovcima doc.dr.sc. Dražen Švagelj, a uz autora o knjizi je govorio prof.dr.sc. Josip Vrbošić.

Kako se moglo čuti, u ovoj knjizi, na koju je, što je vidljivio iz samoga naslova, utjecaj imala knjiga “Sat njemačkog” Siegfrieda Lenza, Kramarić se nastavlja na svoje dosadašnje knjige iz političkog diskursa, ali o istim temama progovara na drugačiji, literaran način.

“Kako je zapravo tema za mene prilično opsesivna i imam neku svoju gotovo etičku obvezu u smislu da kultura zaborava ne smije pobijediti kulturu pamćenja, ovo je sada zapravo pokušaj da ono što sam pisao u prethodnim knjigama, “Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike” i “Nostalgija – kratka povijest zaborava”, neka moja sjećanja, pamćenja, prikažem na jedan možda literarniji način. Ipak, a to se i osjeti, ne može se pobjeći od svog pozvanja, a to je da ste ipak onaj, kako ja kažem “upravitelj teorijske praznine”, da ste profesor književnosti, profesor teorije književnosti, profesor kulture”, istaknuo je Zlatko Kramarić.

U svakom slučaju, uz uvažavanje svima prava na nostalgiju, i u ovoj knjizi, kako je kazao, želi objasniti kako ni ono što je bilo nešto prije ovih na javnoj sceni vrlo često isticanih “zadnjih 30 godina”, nije bilo baš toliko dobro. “Na neki način ispada kao da je prije tih nesretnih zadnjih 30 godina bilo jako sjajno i jako lijepo. Normalno je da mlađi ljudi mogu povjerovati da su to bila neka “zlatna vremena” i zapravo ova je knjiga pokušaj objasniti da to nije bilo baš tako pa pokazuje kako je funkcionirala partija, kako se moralo paziti što ćete reći, kako se živjelo u tim vremenima”, istaknuo je Zlatko Kramarić.

“Ova knjiga problematizira itekako aktualnu problematiku, a to je problematika odnosa između pojedinca i nacije. Što pojedinac radi za naciju, što nacija može učiniti od pojedinca. U tom kontekstu naš autor je zaista iznio jedan bogat niz činjenica, vlastitih opservacija, opservacija drugih, kako hrvatskih autora tako i autora iz južnoslavenskog prostora jer se reflektira i na bivšu jugoslavensku zajednicu, a sve je to potkrijepio i s recentnim mišljenjima europskih politologa”, istaknuo je Josip Vrbošić.