Nakon izlaska iz izolacije predsjednik Vlade Andrej Plenković održao je jučer u Banskim dvorima konferenciju za medije. Poručio je kako se Hrvatska nalazi u izazovnom trenutku epidemije koronavirusa koja je državu do sada koštala 30 milijardi kuna, a da se u petak predstavljaju nove strože mjere. “Danas je prvi dan da sam se vratio na posao nakon izolacije i nakon što sam prebolio covid-19. Dosta sam i naučio o ovoj bolesti i znam koliko je komplicirana i zahtjevna. Već se cijelu godinu svi zajedno nosimo s jednom okolnošću koja je promijenila način našega života i u Hrvatskoj i globalno te mislim da su izazovi pred nama i dalje izrazito veliki. Žao nam je svih obitelji koje su do sada izgubile svoje najmilije, znamo koliko je velika ljudska žrtva u Hrvatskoj. Drugi val je razoran i pogodio je i Hrvatsku i Europu”, rekao je Plenković, prenosi Hina. Dodao je da su, iako su trendovi broja zaraženih povoljniji, brojevi preminulih i dalje visoki. “To znači da moramo i dalje poduzimati mjere, biti odgovorni i ciljano ih dodatno postrožavati te učiniti sve da pomognemo prenapregnutom zdravstvenom sustavu, svom medicinskom osoblju kojem još jednom iskazujem zahvalnost”, poručio je.
Naglasio je kako su ciljevi vlade u ovoj bitci da svim građanima osiguraju zdravstvenu skrb i kako su to do sada učinili.
“Svakome tko je trebao zdravstvenu skrb ona je bila pružena. S druge strane moramo se prilagoditi što bolje tom novom normalnom o kojem govorimo mjesecima. Direktni troškovi koje smo do sada imali, od novih izdataka za zdravstvo, potpora privatnom sektoru i gospodarstvu, bili su oko 30 milijardi kuna. 30 milijardi kuna je 2020. godina koštala Hrvatsku u borbi s covidom-19. Istodobno smo osigurali i sredstva za gospodarski oporavak. Javnost ne zna dovoljno o tome koliko smo proteklih tjedana radili i na Nacionalnom programu oporavka i otpornosti. Prošloga tjedna na Europskom vijeću potvrđen je naš dogovor iz srpnja i 24,2 milijarde eura koje će nam biti na raspolaganju sljedećih 10 godina su istinska poluga za ekonomski oporavak i razvoj Hrvatske nakon ovakve krize”, kazao je premijer.
Predsjednik Vlade govorio je i o cjepivu. Poručio je kako je napredak u registraciji i odobravanju cjepiva vrlo ohrabrujuć.
“Europska agencija za lijekove je pomaknula svoje rokove na nekoliko dana ranije te bi prve pošiljke cjepiva u Hrvatskoj, onog Pfizerova, mogle biti ranije i nego što smo promišljali. Idući tjedan će Vlada donijeti i plan cijepljenja obzirom na dinamiku isporuku cjepiva, pa ćemo imati jasniju sliku dinamike cijepljenja u prvih 6 mjeseci. Također ćemo našim sugrađanima pojasniti koristi od cijepljenja za prevenciju širenja bolesti. Što se tiče novih mjera, u ovom trenutku konsolidiramo više prijedloga i one će biti spremne u petak kada ćemo ih predstaviti javnosti. Vidjet ćemo što ćemo produljiti i što donijeti od novih mjera kako bi prevenirali daljnje širenje epidemije”, istaknuo je Plenković. Također, kazao je kako će Vlada danas raspravljati o mjerama potpore gospodarstvu te će već sada osigurati nastavak mjere od 4.000 kuna naknade po radniku, ukoliko dođe do obustave djelatnosti za pojedine aktivnosti.
Premijer je istaknuo i kako je nužno “izdržati još šest mjeseci”, s obzirom na to da je pronađeno cjepivo.
Cjepivo je tu, ali način kako će biti distribuirano zahtijevat će vrijeme. Da bismo procijepili odgovarajući stupanj populacije trebat će nam minimalno šest mjeseci. Ovo je utakmica u kojoj moramo izdržati još šest mjeseci, zdravstveno, ekonomski, financijski i u konačnici kao društvo. Ovo je tema oko koje ćemo imati još puno posla i zahtijevat će još puno odgovornosti i angažmana svih nas”, naglasio je. Premijer je uputio apel svim građanima da se tijekom predstojećih blagdana druže što manje te da što više koriste druge načine komunikacije. “Nemojmo se družiti i ugrožavati više nego što treba. I to je ključ. Nema te restriktivne mjere koja će od odgovornog ponašanja biti bolja”, zaključio je. Rekao je i da se još uvijek raspravlja o eventualnom ponovnom uvođenju propusnica za kretanje između županija, o tome koliko bi one pridonijele smanjenju kretanja građana i time onemogućile daljnju dinamiku širenja zaraze.
