Kontaktirajte nas

Aktualno

Premijer Plenković u posjetu stradalom području Banovine

Objavljeno

-

Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovo je danas obišao područja Sisačko-moslavačke županije koje je prije nekoliko dana pogodio razoran potres kako bi se utvrdilo što sve još treba učiniti za sve one kojima je potrebna pomoć države u ovom trenutku.

Po dolasku u Petrinju, stoji u izvješću na službenoj web stranici Vlade RH, sudjelovao je na sastanku Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica katastrofe uzrokovane potresom, koji je Vlada osnovala na jučerašnjoj sjednici, a na čijem je čelu potpredsjednik Vlade Tomo Medved.

Dobrim je ocijenio što se strukturira cijela organizacija aktivnosti nakon potresa te istaknuo da je osnivanjem Stožera dan dodatni doprinos integriranju aktivnosti nacionalne, županijske, gradske i općinske razine te svih ostalih uključenih službi.

Istodobno, dodao je premijer Plenković, Vlada radi i na iznalaženju financijskih sredstava.

U državnu riznicu uplaćeno gotovo 59 milijuna, Crvenom križu više od 35 milijuna kuna

Izvijestio je da je za pomoć potresom stradalom području u državnu riznicu uplaćeno do sada donacija od gotovo 59 milijuna kuna, što pokazuje, rekao je, veliki odaziv građana i iz Hrvatske i izvan Hrvatske.

Naveo je da je Hrvatskom Crvenom križu za pomoć uplaćeno više od 35 milijuna kuna donacija.

“To je poruka solidarnosti, na čemu zahvaljujem svima”, rekao je i dodao da izrazito cijeni napore mnogih sugrađana koji su se spontano organizirali.

Sav taj novac bit će kanaliziran prema područjima razorenima u potresu, a distribucija će biti u skladu s potrebama, i u dogovoru sa županom, gradonačelnicima te Stožerom.

“Ne. To nije točno”, odgovorio je premijer na pitanje novinara u Petrinji, znači li jučerašnje osnivanje Stožera da sustav domovinske sigurnosti i civilne zaštite prvih dana nakon potresa nije radio.

Objasnio je da je Stožer osnovan temeljem Zakona o sustavu civilne zaštite koji govori o tzv. načelu postupnosti, odnosno postupnom rješavanju problema, kao i da nitko odmah nije mogao steći konkretan uvid u razmjere šteta koje su pogodile Sisačko-moslavačku te Zagrebačku i Karlovačku županiju.

“Nema aktera bilo u sustavu civilne zaštite bilo u domovinske sigurnosti koji nije bio na licu mjesta i koji nije radio svoj posao. Dapače. I ja im na tome zahvaljujem svima – od vojske, policije, civilne zaštite, vatrogasaca, HGSS-a, predstavnika lokalne uprave i državnih institucija, HEP-a, Hrvatskih voda. Svi su bili tu i svi su na terenu”, naglasio je premijer.

Država u godini iza nas pokazala snagu koja nije viđena u mirnodopskim okolnostima

Unutar 24 sata, zadnjeg dana proračunske godine, Vlada je iznašla 120 milijuna kuna za interventnu pomoć prije zatvaranja državne riznice, dodao je predsjednik Vlade.

Istaknuo je da je u dvjema odvojenim situacijama, pandemijom Covida-19 i razornim potresom, potrebno imati sva odvojena tima, sa snažnim političkim autoritetom Vlade, kako bi se tim krizama upravljalo kvalitetno i korak po korak.

“Prema tome, otklanjam pokušaje demontiranja države. Država je u godini iza nas pokazala snagu da pomogne i svakom građaninu i gospodarstvu u mjeri koja do sada nikada nije viđena. To se nije dogodilo, osim u ratnim okolnostima. Van ratnih okolnosti ovakvu snagu države kakvu smo pokazali 2020. takvu demonstraciju još nismo vidjeli”,  poručio je premijer Plenković.

Svi smo tu u istom poslu da pomoć dođe svakome kome treba

Istaknuvši da se radilo o drugom razornom potresu koji je zadesio Hrvatsku u samo devet mjeseci, kazao je da je velika razlika između grada Zagreba i njegovih kapaciteta i snage pa i razmjera šteta u odnosu na ono što se dogodilo u području Sisačko-moslavačke županije.

Pojasnio je da je zbog toga i osnovan Stožer kako bi Vlada sa svoje razine poduprla sve aktivnosti.

“Drago mi je i izrazito cijenim doprinos svakog našeg sugrađanina – to je prava solidarnost hrvatskog naroda u trenutku kad je netko drugi ugrožen i kada mu treba pomoći. Cilj ovih aktivnosti sada je da se sve to sada strukturira”, rekao je.

“Nismo mi u utakmici – tko je brži, vlada, grad, županija ii nevladine udruge – mi smo svi tu u istom poslu, a zadaća je Stožera da sve to strukturira, kanalizira, organizira, hijerarhizira i da pomoć dođe svakome onako kako treba”, naglasio je premijer Plenković.

Kazao je kako mnogi ljudi u ruralnim sredinama, kojima su stradale kuće, imaju stoku koju ne žele i ne mogu ostaviti. Također, neki ljudi ne žele ići u ponuđeni smještaj i ne žele napuštati svoje domove, bez obzira u kakvoj su situaciji.

Ako je bilo propusta u obnovi, utvrdit će se tko je do njih doveo

Stoga se istodobno radi na dostavi kontejnera, mobilnih kućica, kamp kućica, a stiže i velika međunarodna pomoć i financijska potpora.

“Nemojmo očekivati da će nakon potresa o 6,2 po Richteru cijela situacija u županiji izgledati kao da ste došli u apoteku. To nije realno. Ovo je velika nepogoda i mislim da će svi dati maksimalan napor da olakšamo život našim sugrađanima”, rekao je.

Upitan o sumnjivoj gradnji u sklopu obnove nakon rata, premijer Plenković kazao je da se to sve treba ispitati.

“Ako neka kuća nije bila napravljena po pravilima struke ili nije imala armaturu, utvrdit će se tko je doveo do toga”, rekao je premijer i kazao da će se stvoriti pravni okvir za provjeru obnove.

Međutim, podsjetio je i na opseg obnove nakon Domovinskog rata.

“Nakon Domovinskog rata obnovljeno je 156.000 objekata. To je kao da smo izgradili deset Šibenika. To je bio jedan veliki pothvat, a preko 95 posto sredstava za to išlo je od hrvatskih poreznih obveznika. Možda je došlo negdje do nekih propusta, ali to se može utvrditi. Ne možemo sada reći da ništa što je obnovljeno ne vrijedi. Ako ima konkretnih propusta, to će se naći. Nadamo se da neće više biti potresa.”

Intenzivni napori za nabavljanje kontejnera i mobilnih kućica

O eventualnim otpisima dugova režija premijer je rekao  da je HEP već sad rekao da neće biti nikakvih negativnih aktivnosti ako netko nije platio struju. Ista stvar je i s vodoopskrbom.

“Tu ćemo učiniti maksimalne napore da se izađe u susret našim sugrađanima”, dodao je.

Što se tiče državne riznice, novac će biti kanaliziran prema području razorenom u potresu u skladu s potrebama i u dogovoru sa županom, gradonačelnicima i Stožerom, rekao je premijer detaljnije odgovarajući na pitanje o uplaćenih 59 milijuna kuna.

Komentirao je i nabavku kontejnera. Kazao je da je ministar Ćorić jučer rekao ono što je činjenica –usred zime smo, siječanj je. Ako šator nije grijan, ne može se nekoga staviti u šator, dodao je.

Nema grada, dodao je, koji nije ponudio potporu, postoje alternativni smještaji.

Pojasnio je da dio ljudi iz njima važnih razloga ne želi otići iz svojih kuća te naglasio da za nabavu kontejnera i kućica treba vremena.

Naveo je da u robnim rezervama postoji 298 kontejnera. 201 je angažiran u bolničkim ustanovama vezano za covid. 78 su već distribuirani kod sličnih situacija u potresu u Zagrebu. Trenutno se radi na demobilizaciji dijela kontejnera korištenih za covid, koji će također biti transferirani prema Sisačko-moslavačkoj županiji, uz onih 20-ak koji su već stigli, stoji u izvješću.

Aktualno

Na prvom dijelu Državne smotre izvornog hrvatskog folklora predstavilo se 11 skupina

Objavljeno

-

Napisao/la

    64 pregleda

Na pozornici u središtu grada danas se održao prvi dio Državne smotre izvornog hrvatskog folklora na kojoj je sudjelovalo 11 KUD-ova, predstavnika hrvatskih županija i regija, ali i dijaspore, pobjednika međužupanijskih i regionalnih smotri folklora koji njeguju izvorni hrvatski folklor.

Gosti su došli iz Rokovaca-Andrijaševaca, Trogira, Župe Dubrovačke, Kanfanara, Čućerja, Zadra, Široke Kule, Strizivojne, Dugopolja, Novog Šehera i Jezera, a svi su se predstavili koreografijama, nošnjama i napjevima svoga kraja. Tako su dubrovački gospari u svojim dobro poznatim crnim nošnjama prikazali kako se nekad davno zabavljalo u Župi Dubrovačkoj.

Velika većina izvođača već se udomaćila na Vinkovačkim jesenima, a to su potvrdili i naši gosti iz Čućerja. “Na Vinkovačkim smo jesenima bili toliko puta da se osjećamo kao kod kuće. I prošle smo godine sudjelovali na „virtualnim” Vinkovačkim jesenima, snimali smo svoju koreografiju ispred katedrale u Zagrebu”, rekao je Davor Gabud, predsjednik Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva „Bosiljak” iz Čučerja koji se Vinkovčanima predstavio u tradicionalnoj nošnji Čućerja – čizme, gaće odnosno hlače, rugoča, remen, tradicionalni lajbek, preko svega surina i na glavi šešir, odnosno škrlak.

Drugi i treći dio smotre održat će se sutra, u 12 i 19 sati na istom mjestu, a predstavit će se još 16 folklornih skupina.

Nastavi čitati

Aktualno

Pobjednici 24. Maratona lađa na Neretvi odnijeli pobjedu i na Bosutu

Objavljeno

-

Napisao/la

    164 pregleda

Udruga Vinkovački lađari održali su već tradicionalni Maraton lađa na Bosutu povodom 56. Vinkovačkih jeseni. Sudjelovalo je šest ekipa, među kojima su Vinkovački plivački klub i Cibaliju predstavljale po dvije ekipe, dok su se u jednom sastavu predstavili domaćini, Vinkovački lađari te Udruga osoba s invaliditetom “Neven” iz Đakova.

„Trebalo je doći još ekipa, kako iz Hrvatske tako i iz susjednih zemalja, ali nažalost zbog cjelokupne situacije s koronavirusom i mjerama to nije bilo moguće. Sretan sam i zadovoljan što se tradicija nastavila i što se Maraton održao, a nadam se da će dogodine doći i svi oni koji nam se danas nisu mogli pridružiti”, rekao je Stjepan Sertić, predsjednik Udruge Vinkovački lađari.

Udruga lađara Stablina, pobjednici 24. Maratona lađa u Metkoviću, odnijela je uvjerljivu pobjedu, pobijedivši domaćine za nekoliko dužina, Vinkovački plivački klub završio je trećeplasirani dok su kadeti HNK Cibalije završili na četvrtom mjestu.

„Nije bitno tko je završio na kojem mjestu, bitno je da smo se okupili i još jednom povezali naš Bosut i Neretvu”, dodao je Sertić koji je nakon finalne utrke svima sudionicima dodijelio pripadajuće medalje i pehare, koji su izrađeni u slavonskom štihu, a natjecatelji su se nakon proglašenja ostali družiti uz jelo, piće i glazbu.

Nastavi čitati

Aktualno

HEP čitavu Hrvatsku pokrio mrežom punionica za električna vozila

Objavljeno

-

Napisao/la

    117 pregleda

Elektromobilnost je važan dio energetske tranzicije Europske unije u sektoru prometa, ali i dio HEP-ove strategije razvoja do 2030. godine. HEP-ova mreža punionica, postavljena pod brendom ELEN, u ovom trenutku obuhvaća 245 javnih punionica te više od 40 internih punionica za potrebe vlastitog voznog parka, te se prostire na području Grada Zagreba, kao i svih 20 županija te pokriva autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i nekoliko otoka. Na hrvatskim autocestama HEP je u rad pustio prve brze punionice, snage 50 kW, kao i prve ultrabrze punionice na hrvatskim prometnicama, snage do čak 350 kW.
U ovom je trenutku infrastruktura potrebna za punjenje električnih vozila, prema broju punionica i njihovom teritorijalnom rasporedu, dovoljna da ju koriste sva električna vozila registrirana u Republici Hrvatskoj. Samo na HEP-ovim punionicama nesmetano se istovremeno može puniti čak 455 električnih vozila. Kao vodeći pružatelj usluge punjenja električnih vozila na hrvatskom tržištu, HEP nastavlja analizirati stanje tržišta i regionalne potrebe te sukladno tome povećavati broj punionica, priključaka na određenim frekventnim lokacijama, ali i povećavati snagu na postojećoj infrastrukturi kako bi se podigla razina kvalitete usluge.
Brzina punjenja na pojedinoj lokaciji ovisi o vrsti punionice, vrsti priključka, vrsti vozila, kapacitetu i stanju baterije, kao i o pretvaračima u samim vozilima koji diktiraju brzinu punjenja izmjeničnom strujom, neovisno o instaliranoj snazi same AC punionice. Korištenje ELEN punionica se još uvijek ne naplaćuje, a HEP u ovom trenutku provodi testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku, pa tako i samih modela naplate, s ciljem komercijalizacije usluge punjenja.
Za korisnike ELEN punionica HEP je kreirao mobilnu aplikaciju koja je dostupna na servisima Google Play i iStore, i na kojoj se mogu vidjeti lokacije punjenja, dostupni priključci te započeti punjenje. Na adresi elen.hep.hr korisnicima je na raspolaganju i nova interaktivna ELEN web stranica, koja pruža sve potrebne informacije vezane uz HEP-ovu e-mobilnost.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 17 minuta

Na prvom dijelu Državne smotre izvornog hrvatskog folklora predstavilo se 11 skupina

Na pozornici u središtu grada danas se održao prvi dio Državne smotre izvornog hrvatskog folklora na kojoj je sudjelovalo 11...

Aktualnoprije 2 sata

Pobjednici 24. Maratona lađa na Neretvi odnijeli pobjedu i na Bosutu

Udruga Vinkovački lađari održali su već tradicionalni Maraton lađa na Bosutu povodom 56. Vinkovačkih jeseni. Sudjelovalo je šest ekipa, među...

Aktualnoprije 3 sata

HEP čitavu Hrvatsku pokrio mrežom punionica za električna vozila

Elektromobilnost je važan dio energetske tranzicije Europske unije u sektoru prometa, ali i dio HEP-ove strategije razvoja do 2030. godine....

Aktualnoprije 10 sati

Kruna uspješne dugogodišnje sportske i trenerske karijere

U Vinkovcima je oduvijek bilo puno poklonika i zaljubljenika u sport, a izuzetan sportaš tijekom mladenačkih dana bio je i...

Aktualnoprije 11 sati

Vukovarsko-srijemska županija bilježi 30 novooboljelih, na razini Hrvatske 1.455 novih slučajeva zaraze

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do jutros u 8 sati, u posljednja 24 sata je 30 novih pozitivnih osoba...

Aktualnoprije 12 sati

U raznolikoj ponudi na 56. Jesenima i atraktivni suveniri Gradskog muzeja Vinkovci

U suvenirnici Gradskog muzeja Vinkovci danas se mogu pronaći suveniri, koji su uvijek odličan izbor želite li nekome nešto pokloniti...

Aktualnoprije 12 sati

Od utorka tečaj poslušnosti za pse

Aktualnoprije 13 sati

Predstavljena nova knjiga Stipe Pilića i Blanke Matković o Jasenovcu i poslijeratnim jasenovačkim logorima

U organizaciji nakladnika Hrvatske družbe povjesničara „Dr. Rudolf Horvat” i domaćina Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima 15. rujna u dvorani...

Najčitanije