Hrvatski sabor raspravljao je jučer o Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) Republike Hrvatske od 2021. do 2026. godine, što je i središnja tema njegova ovotjednog zasjedanja.
“Plan će biti fuzioniran s Nacionalnim programom reformi, aktom koji usvaja Vlada, a ne Sabor. Ja sam u nekoliko navrata rekao da ćemo mi prije nego što ga odobrimo održati raspravu u Saboru. I zato smo upravo uputili u Sabor dokument koji pokriva sve što je bitno i relevantno. Ovo nije novac iz helikoptera ili novac koji ćemo pustiti kroz neki bojler ili dati kompanijama, to nije svrha dokumenta. Plan oporavka nam treba pomoći da što prije prebrodimo krizu. Želimo izazove pretočiti u prilike”, kazao je premijer pokazavši dokument.
Vladin Nacionalni plan sadrži prijedloge projekata u šest područja ukupne vrijednosti 49,1 milijardi kuna. Temeljne su mu komponente: gospodarstvo, javna uprava, pravosuđe i državna imovina, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada i socijalna zaštita te zdravstvo. Uz ta područja, je i inicijativa „obnova zgrada“. U okviru tih komponenti su 22 tematske potkomponente u kojima se pobrojane specifične reforme i investicijske potrebe.
Od 49,1 milijarde kuna vrijednosti projekata predloženih u Planu, na gospodarstvo se odnosi 54 posto tražene alokacije NPOO-a.
Projektima u obrazovanju, znanosti i istraživanju namijenjeno je 15 posto (7, 5 milijardi), za javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu 10 posto ( 4,8 milijardi), za tržište rada i socijalnu zaštitu četiri posto (2,1 milijarda), na zdravstvo devet posto (2,6 milijardi), na obnovu zgrada 12 posto alokacije (5,9 milijarde kuna).
Izrada i dostava Plana Europskoj komisiji uvjet je za korištenje sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) od 2021. do 2023. U okviru tog Mehanizma Hrvatskoj su na raspolaganju bespovratne 6,3 milijarde eura (47, 5 milijardi kuna), uz još 3,6 milijardi eura (27, 1 milijardi kuna) zajmova.
“Ideja je da Plan pomogne Vladinim reformama, javnim i privatnim ulaganjima i rastu BDP-a”, rekao je premijer Andrej Plenković. Naglasio je i kako Hrvatska, da bi iskoristila novac iz EU-ova Mehanizma za oporavak, treba provesti reforme, jer taj novac ne dolazi bez uvjeta i kriterija. Uz reforme, uvjeti su i usmjeravanje najmanje 37 posto sredstava na investicije koje doprinose zelenoj tranziciji te najmanje 20 posto u digitalnu tranziciju.
Sve države EU-a, pa tako i Hrvatska, obvezne su poslati svoj nacionalni plan oporavka i otpornosti na usvajanje u Europsku komisiju do kraja travnja.
Prijedlog regulative EU, predviđa da se prva sredstva u iznosu od 10 posto financijskog doprinosa za svaku državu EU isplate nakon usvajanja, odnosno odobrenja Plana oporavka i otpornosti. Za Hrvatsku bi to značilo oko 600 milijuna eura u drugoj polovici ove godine.
Investicije predložene u planu moraju biti dovršene do 31. kolovoza 2026.
