Na inicijativu Matice hrvatske i Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja, Hrvatski sabor je 2025. godinu proglasio Godinom obilježavanja 1100. obljetnice hrvatskoga kraljevstva. Bit će to prigoda, istaknuto je tom prilikom, kroz organizaciju različitih sadržaja pokazati kontinuitet hrvatskog kraljevstva od ranog srednjeg vijeka do početka 20. stoljeća.
A svoj obol obilježavanju velike obljetnice dat će i vinkovački povjesničar mr.sc. Zlatko Virc sa svojom novom knjigom.
„To je u stvari refleksija na proslavu koja je bila organizira 1925. u povodu 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva i Tomislava kao kralja, kada su u svim krajevima gdje su živjeli Hrvati organizirana masovna obilježavanja, a ja pišem kako je to bilo na području Slavonije, Srijema, Bačke i Banata”, ističe mr.sc. Zlatko Virc.
Kako to često zna biti kada je o povijesnoj građi riječ i u nastanku ove knjige ima određenih problema.
„Zato trebam podršku prvo građana. Tu se radi sada već o pradjedovima koji su 1925. možda neki način sudjelovali u toj proslavi pa možda netko ima neki dokument o tome ili netko ima bilo koji dokument koji priča o tome. Bio bih zahvalan ako bi mi to dojavili i dali na uvid, posudili da mogu presnimiti”.
A u materijalu koji je do sada prikupio su i dvije fotografije kod kojih mu je također potrebna pomoć. Naime, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ još 1906. godine počela je upućivati na to kako treba razmišljati o obilježavanju veliko 1000. obljetnice hrvatskog kraljevstva te su, između ostaloga, sugerirali da se podižu prigodni obelisci.
„Ja imam fotografije dva takva obeliska, jedan je potpuno očuvan i održavan, a drugi je ostao bez gornjeg dijela i izbrisan je natpis. Međutim, ja ne znam gdje se ti obelisci nalaze pa bih molio ako netko prema fotografiji prepozna lokaciju da mi to javi”.
Inače, kada je riječ o proslavi, izvori su vrlo šturi.
„Nešto je zabilježeno u lokalnim novinama, ali primjerice, kada je riječ o Vinkovcima, ovdje je bio Hrvatski branik, koji je upravo početkom 1925. godine zabranjen. Tako da imam dosta podataka iz lokalnih novina za druga mjesta u Slavoniji, a za Vinkovce nemam. Međutim, Vinkovci su pokriveni uz pomoć ostavštine Slavka Jankovića, koji je sačuvao masu toga jer je skupljao pozivnice, programe, sve što je moglo ostati kao dokument. Osim toga u Osijeku je izlazio Hrvatski list u kojemu su zabilježena i neka događanja u Vinkovcima i još nekim mjestima”.
Iako kao izvor za povijesna istraživanja često služe školske spomenice, ovdje to nije bio slučaj.
„Jer to je bilo u vrijeme Pašić-Pribičević vlade i škole su funkcionirale pod projugoslavenskom idejom tako da se ova proslava u školskim spomenicama vrlo rijetko se spominje. Da se to obilježi u školama pozvao je tek u studenom Stjepan Radić kada je postao ministar prosvjete u novoj Pašić-Radićevoj vladi. Tako da je to, primjerice, obilježila vinkovačka gimnazija, skromno, ali je obilježila”.
Logično bi bilo i da izvor budu općinske i kotarske arhive, međutim nije tako.
„Više manje kad god su partizani ulazili u koje mjesto, obavezno je bilo da se spali arhiva i ostali smo bez tih izvora. U arhivama kotarskih oblasti također toga ima jako malo ili nema ništa jer se proslava gledala kao protuvladina i oni to nisu pratili”.
Tako da uz lokalne novine i eventualne privatne ostavštine, kao izvor ostaju još župne arhive pa mr.sc. Zlatko Virc posebno apelira na župnike s područja Slavonije, Srijema, Bačke i Banata, ako u knjigama iz 1925. godine imaju bilo kakav podatak o proslavi 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva, da to dojave.
Spomenimo na kraju i to kako je, za razliku od nekih drugih mjesta proslava u Vinkovcima organizirana bez problema.
„Među onima koji su bili angažirani na tome bio je i vinkovački „Hrvatski sokol”. Između ostaloga, organizirano je i svečano iskopavanje zemlje na Meraji za sokolsku mogilu koja se gradila u Zagrebu gdje je u kolovozu 1925. održan svesokolski slet povodom 1000. godišnjice hrvatskoga kraljevstva”, ističe mr.sc. Zlatko Virc.
Ako imate neki dokument ili informaciju javite se na adresu zlatko.virc@gmail.com
