Danas su u Hrvatskom saboru na redu rasprave o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, na 65 godina života trebala bi se vratiti granica za starosnu mirovinu, a smanjuje se i penalizacija za ranije umirovljenje jer Vlada je, uvažavajući volju hrvatskih građana, odnosno činjenicu da je prikupljen potreban broj potpisa birača za raspisivanje referenduma o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, predložila zakonske izmjene kojima bi se u cijelosti preuzeli zahtjevi Građanske inicijative “67 je previše”.
U konačnici to je rezultiralo izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je predviđeno da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što bi po važećem zakonu bili uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, dok trenutno to pravo ostvaruje sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto dosadašnjih 61 godinu života i 41 godinu staža. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, odnosno s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Važna je novost da će, umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine biti penalizirane s 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da bi maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosila 12 posto, dok je u važećem zakonu propisana najveća penalizacija od 18 posto.
