17 C
Vinkovci
Ponedjeljak, 6. svibnja 2024.

Prinos pšenice na području Starih Jankovaca pet tona po hektaru

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Sektor ratarstva ove godine izložen je velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena. Završila je jedna od težih žetvi pšenice u posljednjih nekoliko godina, a s prinosom nisu zadovoljni ni na području općine Stari Jankovci.

Kako nam je pojasnio Dimitrije Božičković, upravitelj Poljoprivredne zadruge Jankovci, ove su godine završili s prinosom pšenice od pet tona po hektaru. Uzevši u obzir kako je očekivani prinos svake godine oko osam tona, nema baš puno mjesta za zadovoljstvo.

„Prinos i kvalitetu ozime pšenice smanjile su obilne kiše te raniji rokovi sjetve. Gubitak u proizvodnji za ovu godinu je jako velik, proizvođač pšenice u prosjeku će biti u gubitku oko 300 eura po hektaru“, napominje Božičković.

Među glavnim krivcima, dodaje, su i visoki ulazni troškovi, pogotovo mineralno gorivo koje je drastično poskupjelo. Ulaganja za jedan hektar sadnje pšenice su oko 1.500 eura, pa računica ove sezone ratarima ne ide na ruku.

„Trenutne cijene kreću se od 150 eura za četvrtu klasu do 190 eura za prvu klasu. Ako smo rekli da su ulaganja oko 1.500, prinos od pet tona koji košta 200 eura bio bi 1.000 eura, a osnovni poticaj ove godine je oko 200 eura. Računica je jasna, gubitak je neizbježan, nije dovoljno ni čak da se pokriju troškovi. Eventualno s nekim dodatnim potporama, ali to zahtjeva ispunjavanje i određenih uvjeta“, izračunao je naš sugovornik.


Kaže kako poljoprivrednici uvijek traže pomoć, no tek će se vidjeti koliko je moguće i realno da će ju dobiti. U ovom trenutku samo cijena može utjecati na bolju situaciju, no to opet, napominje, ovisi o višoj politici. „Dio smo globalnog tržišta pa naša proizvodnja ne utječe na svjetsko i europsko tržište, nego oni utječu na nas. Tako da ova niska proizvodnja ne mora značiti puno za cijenu, mi sa svojim količinama činimo tek jedan mali dio tržišta”.

Proljetne kulture kukuruz, soja, suncokret i šećerna repa, kaže Božičković, zasad izgledaju izvrsno, ako im visoke temperature u narednom periodu ne umanje rast, razvoj i samim time prinos.

„Iako djeluje obećavajuće, rano je još za suditi. Sve će biti poznato kad krene žetva – krajem kolovoza suncokreta, u rujnu soje, a u listopadu kukuruza“, zaključuje upravitelj Zadruge dodavši kako je ovo, kada je u pitanju pšenica, jedna od lošijih u posljednjih pet godina koje se mogu smatrati kao izuzetno dobre za ratare.

Podsjetimo i kako je ministrica poljoprivrede Marija Vučković najavila bespovratne potpore za koje se planira osigurati više od 10 milijuna eura, s kojima se predviđa podržati prvih 30 hektara za pšenicu, ječam, industrijski krumpir, uljanu repicu i kamilicu, i to potporom od 135 eura po hektaru.

“Mislimo da taj dodatak od 135 eura po hektaru predstavlja pravednu i učinkovitu pomoć, a potporu za površinu do 30 hektara ponudili smo jer tako obuhvaćamo 95 posto proizvođača”, istaknula je ministrica i dodala da se bespovratna sredstava uvijek traže no teško je očekivati da Vlada i ministarstvo mogu potporama po hektaru nadomjestiti sva očekivanja koja su proizvođači imali kad su donosili autonomne poslovne odluke i planirali prihode.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno