Žetva pšenice jedan je od najvažnijih događaja u poljoprivrednom kalendaru, jer predstavlja vrhunac mukotrpnog rada koji traje čitavu godinu. Poljoprivrednici pažljivo prate vrijeme sjetve, rast i razvoj biljaka te prskaju usjeve kako bi ih zaštitili od bolesti i štetočina.
Kako ističu stručnjaci, optimalno vrijeme za žetvu određuje se na osnovu zrelosti pšenice i vremenskih uvjeta, jer preuranjena ili prekasna žetva može negativno uticati na kvalitetu i prinos.
Upravo je ove godine žetva nikad ranija, što nam je potvrdio naš sugovornik, poljoprivrednik Milan Stojančev iz Orolika koji je kazao kako su na nju ponajviše utjecali vremenski uvjeti pa je tako došlo do ranijeg sazrijevanja. „Nije samo riječ o vremenskim uvjetima, već i smanjenim cijena naših proizvoda, povećanja cijena goriva, gnojiva, herbicida, otrova i svega ostaloga“, riječi su Stojančeva.
„Ovogodišnju žetvu planiramo početi od nedjelje, a trajat će nekih sedam, osam dana. Nije potrebno puno ljudi, već jedan kombajn, koji je specijaliziran za žetvu pšenica te ujedno siječe stabljiku, vrši zrno i odvaja ga od pljeve te jedan prijevoznik“, pojasnio je Milan dodavši kako im je pripomogao led jer je ovršio dobar dio pšenice.
Između ostalog, kazao je i kako mu je ova godina bila jedna od težih. Postoji i zabrinutost mogućih gubitaka nakon žetve, ali za sada još uvijek nisu poznate otkupne cijene. Njih će, navodi, saznati tek kad se ovrši pšenica i kad se dogovore koliko će za nju dobiti. Ipak, prognoza za ovogodišnji urod je oko sedam tona po hektaru pšenice, a nakon vršenja, odvoze ju kod Agro Jakšića u silos gdje ju dodatno suše i čiste kako bi spriječili kvarenje i osigurali kvalitetu zrna.
Također, pravilo skladištenje ključno je za očuvanje prinosa i kvalitete pšenice. Treba istaknuti i kako je Poljoprivredni institut Osijek održao tradicionalnu manifestaciju Dan polja pšenice i ječma gdje je ravnatelj prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, naglasio kako smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, a u konačnici i trajnih klimatskih promjena, što je golem izazov za sjemenare i oplemenjivače. „Godina je bila teška i za oplemenjivače i za sjemenare, sve veći vremenski ekscesi čine određeni pritisak na naše oplemenjivače da stvaraju sortiment koji je ranozreliji od postojećeg, a da pri tome ne gubi na kvaliteti i visini prinosa. To je pomalo kontradiktorno, no kvalitetnim genetskim rekombinacijama u samom križanju na polju može se doći do takvog sortimenta. S obzirom na to da je Institut u ovom poslu 145 godina kontinuirano, radimo to uspješno, a o tome govori i naš status na tržištu, gdje je svaka druga njiva u Hrvatskoj na kojoj se sije ječam ili pšenica zasijana sjemenom s Poljoprivrednog instituta Osijek“, naglasio je Zdunić.
Svakako, sigurno je kako se poljoprivrednici trebaju stalno prilagođavati ovim izazovnim vremenima kako bi imali donekle stabilne prinose.
