Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je Program potpore za proizvođače jabuka u 2019. godini kojim je predviđena provedba aktivnosti koje doprinose sprječavanju širenja bolesti i nastanka dugoročnih šteta uslijed izvanrednih vremenskih okolnosti te održavanje površina pod trajnim nasadima u dobrom proizvodnom stanju.

Programom je za te aktivnosti rezervirano 20 milijuna kuna.

Predloženim pravilnikom za potporu je prihvatljiv proizvođač koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika za površine koje su upisane u ARKOD sustav Agencije za plaćanja na kojima proizvodi jabuke. Iznos potpore utvrđuje se razmjerno površinama pod jabukama upisanima u ARKOD sustav Agencije za plaćanja, a za koje je podnesen zahtjev za potporu iz ovog Programa.

Korisnik potpore je dužan, neposredno nakon berbe, na površinama za koje je ostvario potporu ukloniti sve zaostale plodove te pokupiti sve plodove s tla kako bi se spriječio nastanak i širenje zaraze uzrokovane štetnim organizmima. Proizvođač podnosi zahtjev za potporu Agenciji za plaćanja putem AGRONET zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja do 30. rujna 2019. godine.

“Do dovršetka izgradnje hladnjača i skladišnih kapaciteta, ovim Programom namjeravamo pomoći proizvođačima da se lakše nose sa štetama koje su pretrpjeli u posljednje dvije godine. Od mraza do štetnika koji su prouzročili značajne štete na stablima. Pozivam sve da se priključe savjetovanju, da komentiraju i daju svoje prijedloge poboljšanja. Mislili smo na svaki detalj, no ipak proizvođači najbolje znaju što im treba i na koji način”, istaknula je ministrica Marija Vučković.

Prema posljednjim podacima, ukupna proizvodnja jabuka u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 93.467 tona. Postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje voća u Republici Hrvatskoj, a posebice jabuke su nedostatni i iznose oko 53.000 tona.

Održavanje voćnjaka u gotovo svim intenzivnim nasadima u Hrvatskoj mora se provoditi sustavno što uzrokuje velika ulaganja. Usprkos tome, pojedine dodatne okolnosti mogu dovesti do neočekivanih, neplaniranih ili teško kontroliranih pojava. Proteklih godina zabilježeni su klimatski ekstremi koji su ostavili značajne posljedice na biljnu proizvodnju, a nepovoljni klimatski uvjeti nastavljaju se i ove godine.

Naime, nepovoljne vremenske prilike obilježile su čitav mjesec svibanj koji je prema DHMZ-u bio najhladniji svibanj u posljednjih 30 godina i treći najhladniji u posljednjih 70 godina.

Sveukupno smo imali samo 60% prosječnog osunčavanja. Tijekom mjeseca svibnja pala je znatna količina oborina na području cijele Hrvatske, što je rezultiralo i povećanom uporabom sredstava za zaštitu bilja, a time i većim troškovima zaštite.