Prema podacima Državnog Zavoda za statistiku ukupna proizvodnja povrća u Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 217.949 tona, od čega je za tržište proizvedeno 184.898 tona. Ukupna proizvodnja u posljednjih 5 godina bilježi stalni porast površina pod povrtlatskim kulturama, naročito onih “glavnih” povrtnih kultura.
Prema ukupno proizvedenim količinama povrća u 2018. godini najveći udio čini kupus, rajčica, luk i češnjak, paprika, mrkva, salata. Kupusa je, primjerice, 2013. proizvedeno 30.286 tona, a u prošloj godini 39.612 tona. Salate je u 2018. proizvedeno nešto preko 8.000 tona što je duplo više nego 2013. Te godine ubrano je i 26.026 tona rajčice dok je 2018. proizvedeno 30.894 tona. Cvjetače i brokule je lani proizvedeno 2.066, paprike 18.154, luka crvenog i češnjaka 27.321, a mrkve 11.709 tona. U promatranom razdoblju gotovo se udvostručila proizvodnja graha, svježeg zrna i mahuna i gotovo utrostručila proizvodnja mrkve, što je proporcionalno s porastom površina pod tom kulturom. Porasla je i proizvodnja paprike, koja se 2013. proizvodila na površini od 771 hektara s proizvodnjom od ukupno 13.783 tona, a u prošloj godini je proizvedeno 18.154 tona na 1.023 hektara.
Najviše hektara pod povrtlarskim kulturama ima Međimurska županija, nešto manje od 3 tisuće hektara i povrtlarstvom se ondje bavi 2.115 poljoprivrednih gospodarstava, dok recimo Varaždinska ima 1.782 hektara i 5.274 gospodarstava. Od slavonskih županija, najviše pod povrćem ima naša, Vukovarsko-srijemska županija, 1.332 hektara i 1.569 OPG-ova.
Kao dobar primjer povrtlarske proizvodnje svakako možemo izdvojiti obitelj Ištvan iz Vinkovaca, koji već četvrtu sezonu uzgajaju najljuće čili papričice i od njih rade ljute umake koje koriste samo najodvažniji. Zajedno vode Ljutoteku koja je u sklopu Ištvanova Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Sve poslove sami obavljaju od sadnje papričica i zalijevanja do marketinga i prodaje, koja raste iz godine u godinu. “Sada imamo plastenik od 400 četvornih metara. Uglavnom svake godine sadimo 7 ili 8 glavnih vrsta i još 3-4 vrste papričica koje uzimamo za probu pa ako se pokažu dobre, nastavljamo s njima i narednih godina. Proizvodili smo osam vrsta umaka, ali smo upravo s jednom vrstom prekinuli i sada imamo sedam vrsta koje naši potrošači najviše traže. Ove godine smo nabrali 600 kilograma papričica i od toga smo napravili 12.000 bočica umaka od 100 mililitara za manje ljute i od 60 mililitara za one najljuće”, priča Zvonko Ištvan.
Na proljeće, kaže, planira postaviti još 200 četvornih metara plastenika jer tržište traži sve više robe, a u planu im je i modernizacija kuhinje gdje pripremaju umake.
