Da se klima mijenja uvjerili smo se već puno puta, na žalost, te promijene su uglavnom loše po poljoprivredne proizvođače. Prošla godina bila je nezapamćena po količini padalina u ožujku i travnju, jer u ta dva proljetna mjeseca nije palo gotovo kapi kiše. Situaciju su neočekivano popravili lipanj i srpanj kada je, za to doba godine, palo prilično kiše pa su se i biljke oporavile.

Jesen je ponovno bila sušna, do te mjere da neke kulture, kao uljana repica primjerice, nisu niti izniknule. Dodatni su to bili troškovi za poljoprivrednike koji su morali ponoviti sjetvu. Ništa bolje stanje nije niti ovih dana, u rano proljeće, kada bi njive trebale biti natopljene kišom, a umjesto toga za traktorima se diže prašina kao u pola ljeta.

Posebno je teška situacija u dijelovima Baranje, gdje bilježe katastrofalan početak godine, po nekim tvrdnjama nezabilježen u zadnjih tridesetak godina. Za jesenas zasijane kulture već se predviđaju goleme štete. Smanjen prinos pšenice i kompletna šteta za kukuruz, najcrnji su scenarij koji se može dogoditi. “Ova suša traje od prošlog ljeta. Prvi put u povijesti jesenas posijana pšenica je doživjela preoravanje što se ni najstariji ljudi ne sjećaju. Uz kišu, i drugi faktori utječu na sušu. Iako nisu ljetne vrućine, izostanak oborina, ali i jak vjetar koji dodatno isušuje zemlju učinio je da ona postane tvrda poput kamena. Baš kao da ju je spalilo ljetno sunce. Dok će pšenica uroditi i do 40% manje, neke druge kulture mogle bi proći još lošije”, upozorava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. Kakvo je stanje na našem području pitali smo pomoćnika pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Darka Juzbašića, koji ističe da stanje ipak još uvijek nije alarmantno.

“Suša je pogodila i naše krajeve, no sve je to još uvijek podnošljivo, imali smo u ožujku dvije kiše koje su uistinu dobro došle, naročito ova posljednja u ponedjeljak. Pšenica je, koliko sam uspio vidjeti ovih dana, u solidnom stanju i mislim da većih problema ne bi trebalo biti, pogotovo ako bude dobrih kiša u travnju i svibnju. Što se tiče proljetne sjetve, vjerujem da će ona biti odrađena u predviđenim rokovima i da ni tu problema neće biti. Naravno, sve ovo govorim uz pretpostavku da bude padalina u narednom periodu”, objašnjava Juzbašić.

Ipak nakon ove kiše opet se očekuje duže sušno razdoblje. Isto takvo moglo bi biti i cijelo proljeće, jer dugoročna prognoza pokazuje da ne treba očekivati previše padalina.

“Trenutno smo u fazi sijanja kukuruza i suncokreta i vjerujem da će sjetva proteći prema planu. Pšenica i ječam su još uvijek u dobrom stanju i za sada nema brige. Ukoliko bi imali sušno proljeće, kao lanjsko recimo, onda treba poduzeti sve kako bi biljkama pomogli da napreduju. Tu prije svega mislim na prihranu, kako onu običnu tako i onu preko lista, što će biljkama omogućiti da lakše prebrode sušno razdoblje”, priča nam Ivo Kelić iz Marinaca, koji obrađuje preko 200 hektara zemlje, na kojoj uglavnom uzgaja pšenicu, kukuruz, ječam i suncokret, ali i šećernu repu.

Upravo zbog repe koja treba puno vlage, nada se, kao i brojni drugi proizvođači ove kulture, da ova suša neće potrajati i da će i ove godine imati očekivane prinose.