Prvi val pandemije koronavirusa još nije pošteno ni završio, a svijet se priprema za mogući drugi, koji bi se mogao pojaviti ove jeseni.

Za borbu protiv drugog vala trebala bi biti dragocjena iskustva iz višemjesečne proljetne borbe s virusom. Cilj je izbjeći ponovno potpuno zatvaranje.

Kako piše Jutarnji, znanstvenici tvrde da će za to, uz broj R, biti ključan i broj K, koji pokazuje brzinu širenja virusa u pojedinim skupinama koje nazivaju superširiteljima Covida-19.

Dok se brojem R izražava koliko ljudi može zaraziti jedna oboljela osoba, broj K pokazuje koliko se brzo bolest širi u određenim klasterima, odnosno tijekom događaja na kojima se okuplja puno ljudi.

– Klaster znači širenje bolesti u grupicama, a broj K govori o tome koliko je ljudi odgovorno za određeni postotak zaražavanja – objašnjava epidemiolog dr. Branko Kolarić iz NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”. Dodaje da se Covid-19 ne širi jednoliko. U nekim uvjetima, primjerice kad je puno ljudi na istome mjestu koji glasno govore, viču ili pjevaju, a uz to je još hladno, koronavirus će se širiti brže, piše Jutarnji.

U Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu kažu da je jedna od deset zaraženih osoba superširitelj, odnosno vrlo lako širi koronavirus. Naglašavaju da oko 80 posto svih slučajeva Covida-19 uzrokuje samo 10 posto pacijenta. Kad se oni nađu u nekoj velikoj skupini na nekom sportskom događaju ili koncertu, sigurno je da će ih se mnogo i zaraziti.Opasnost je veća u zatvorenim prostorima negoli na otvorenom, i to do 19 puta.

Zato znanstvenici smatraju da će u drugom valu biti ključno upravo praćenje tih megadogađanja. Preporuka je stručnjaka da gužve treba izbjegavati sve dok se ne pronađe cjepivo i ne stekne kolektivni imunitet. Prema računalnim simulacijama, kontakte je najbolje ograničiti na one svakodnevne, tipa kuća, posao, škola…

Kao primjer broja K navodi se slučaj iz SAD-a, gdje je na probi jednog zbora bio 61 član, a jedna je osoba imala simptome “prehlade”. Poslije se utvrdilo da je pozitivna na Covid-19. Rezultat je bio da se 87 posto članova zbora kasnije razboljelo. Klasteri su se pojavili, primjerice, i na brodovima, u domovima za starije, restoranima, bolnicama, zatvorima i na skijalištima, što potvrđuje teoriju o superširenju, navodi Jutarnji.