Foto: sabor.hr

Deveti saziv Hrvatskog sabora završio je jučer s radom, za odluku o raspuštanju glasalo je 105 zastupnika, znatno više od potrebnih 76, suzdržana su bila četiri, protiv osam.

Parlamentarni izbori moraju biti održani u roku od 30 do 60 dana od dana raspuštanja, što znači da bi posljednji rok za izbore bio 12. srpnja, a najraniji 21. lipnja.

Deveti saziv Sabora zasjedao je 421 dan i tijekom tog razdoblja odradio 1.702 točke dnevnog reda, što je najviše u proteklih nekoliko saziva, izvijestio je nakon raspuštanja predsjednik parlamenta Gordan Jandroković. Usporedivši broj dana zasjedanja s prijašnjim sazivima, rekao je kako je peti saziv imao 298, šesti 332, sedmi 393, a osmi saziv 58 dana zasjedanja. Dodao je kako je deveti saziv Sabora zasjedao ukupno 2.938 sati, a da o velikoj aktivnosti svjedoči i podatak o gotovo 50 tisuća javljanja zastupnika i zastupnica u različitim formama te o postavljena 2873 zastupnička pitanja. U devetom sazivu doneseno je ukupno 735 zakona.

“Bez obzira na sve prigovore na račun saborskih zastupnika, čini mi se da smo dinamizirali rad, donijeli smo i dva puta promjene Poslovnika kako bismo radili efikasnije, brže i bolje i mislim da se to iz statistike vidi”, naglasio je Jandroković.

Od novosti koje su uvedene u rad Sabora Jandroković je osim promjene saborskog Poslovnika koje su dinamizirale rad izdvojio i novčano kažnjavanje zastupnika koji neopravdano ne dolaze na sjednice, uvođenje znakovnog jezika, najavu tjednog plana zasjedanja te videoprijenos sjednica saborskih odbora. Kao najvažniji zakon koji je Sabor donio izdvojio je “lex Agrokor”, kojim je spašeno više desetaka tisuća radnih mjesta. Prije svog raspuštanja Sabor je većinom zastupničkih glasova, 79 za i 41 protiv, izmijenio državni proračun za ovu godinu, odbivši prije toga sve amandmane koje je na izmjene podnijela oporba. Rebalansom se ukupni prihodi smanjuju za 23,2 milijarde kuna i iznosit će oko 122 milijarde, a ukupni rashodi ostaju na 147,3 milijarde kuna.

Pad proračunskih prihoda posljedica je mjera poduzetih u borbi protiv koronavirusa, odgode odnosno djelomičnog ili potpunog oslobođanja plaćanja poreza i doprinosa, kao i pada gospodarske aktivnosti.

BDP će u ovoj godini, procjena je Vlade, pasti za 9,4 posto, proračun je, pak, rađen uz projekciju da će gospodarski rast biti 2,5 posto. Sabor je i većinom od 115 glasova donio zakon prema kojem će od početka iduće godine oko 20.000 građana moći računati na nacionalnu naknadu u iznosu od 800 kuna mjesečno. Donošenjem zakona o nacionalnoj naknadi za starije osobe tu naknadu sljedeće bi godine trebali dobiti građani stariji od 65 godina koji za života nisu skupili 15 godina mirovinskog staža, žive neprekidno bar 20 godina u Hrvatskoj ili u kućanstvu gdje su prihodi po članu obitelji manji od 800 kuna mjesečno.