Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu, FAO, objavila je svoju prvu prognozu za globalnu proizvodnju žitarica u ovoj godini, predviđajući rekordnu proizvodnju, nakon pada zabilježenog u 2018. godini.
Naime, cijene hrane na međunarodnom tržištu porasle su u travnju za 1,5 posto, a do toga je došlo zato što je poskupljenje mliječnih proizvoda od 3% i mesa od 5,2%, neutraliziralo pad cijena žitarica.
Indeks cijena hrane, koji mjeri mjesečne promjene cijena proizvoda poput žitarica, uljarica, mliječnih proizvoda, mesa i šećera, iznosio je 170,1 bod prošlog mjeseca, u odnosu na najviše istraživan podatak za ožujak, koji je iznosio 167,5 bodova. Taj indeks u travnju bio je na svojoj najvišoj razini od lipnja prošle godine, ali još za oko 2,3 posto ispod razine od prije godinu dana.
Indeks cijena mliječnih proizvoda porastao je za 5,2 posto, u odnosu na vrijednosti iz ožujka, što je četvrti uzastopni mjesečni rast, uzrokovan velikom potražnjom za uvozom maslaca, punomasnog mlijeka u prahu i sira, dok je indeks cijena mesa porastao za tri posto na mjesečnom nivou.
Indeksi šećera i biljnog ulja također su u porastu, ali je indeks žitarica prošlog mjeseca pao za 2,8 posto. U svojoj prvoj prognozi za 2019. godinu, FAO predviđa da će svjetska proizvodnja žitarica za ovu godinu iznositi rekordnih 2,72 milijarde tona, što je 2,7% više u odnosu na razinu od prošle godine, kada je proizvodnja pala. Glavne žitarice – pšenica, kukuruz i ječam trebale bi najviše utjecati na povećanje proizvodnje strnih žitarica, s očekivanim godišnjim rastom proizvodnje od 5 posto, odnosno 2,3% i 5,4%.
Rane procjene ukazuju da je svjetska proizvodnja žitarica dostigla novi rekord od 2.722 milijuna tona u 2019. godini, što je porast od 2,7 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema novim trendovima u potražnji za žitaricama, očekuje se da će međunarodni plasman žitarica dostići novi maksimum, povećavajući se za 1,5 posto u narednoj godini.
Kako će sve to utjecati na cijene poljoprivrednih proizvoda kod nas, naročito žitarica, vrijeme će pokazati. Sigurno je jedino da se poljoprivrednici u ovoj proizvođačkoj godini bore s vremenskim neprilikama, odnosno jesenskom i zimskom sušom i prekomjernim proljetnim padalinama, što će zasigurno utjecati na prinose.
