Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena energije i hrane, navodi N1.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1,1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12,1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.
Rast cijena od 12,1 posto predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na svibanj, kada su cijene porasle 10,8 posto.
Novi ministar svjestan je vrtoglave inflacije i očekivanja vezanih za Vladine potpore. “Mogu potvrditi da ću se osobno zalagati da pakete mjera usmjerimo na one najugroženije, da se ne radi o horizontalnim potporama ako govorimo o energetici da svi građani dobiju vaučere nego da ipak oni sa najnižim dohotcima dobiju najaveću korist od tih mjera”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
„Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju dosegnula povijesno visokih 12,1 posto. Prosječni rast potrošačkih cijena tako je u prvoj polovici 2022. iznosio 8,6 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoz, za 20,3 posto te hrane i bezalkoholna pića, za 16,9 posto.
U restoranima i hotelima cijene su na godišnjoj razini u prosjeku porasle 14,6 posto. S rastom od 13 posto prate ih cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene odjeće i obuće porasle 11,1 posto.
Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, 9,6 posto, a rekreacije i kulture 8 posto.
Povišene stope inflacije i u trećem tromjesečju
„Iako rast i dalje predvode energija i hrana, primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara, pa se temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, u lipnju popela na 7,1 posto godišnje”, navode analitičari RBA.
Podsjećaju da je Vlada svojim intervencijama spriječila i snažniji rast naftnih derivata te troškova stanovanja, plina i električne energije.
„I dok energija i hrane zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošače. Nadalje, jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga, koje se suočava s poraslom potražnjom nakon oporavka od krize izazvane pandemijom covida-19, ali i činjenicom da pojačana turistička potrošnja stvara pritiske na strani potražnje”, navodi se u analizi.
Analitičari RBA očekuju da će se povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta zadržati i u trećem tromjesečju, dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti s približavanjem kraja godine.
„Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, ne očekujemo pad cijena energije i hrane, već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga će, prema našoj procjeni, 2022. godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u svojoj novijoj povijesti”, zaključuju analitičari RBA.
