U 46. broju Vinkovačkog lista iz 1990. godine istaknut je povod napisa obljetničkog datuma vezanog uz pojavu prve i najstarije tiskane knjige u Vinkovcima. Prije 147 godina (1875.), objavljena su Djela Matije Antuna Reljkovića u izboru Martina Senekovića, profesora vinkovačke gimnazije, pišu naše kolege 27. studenoga 1990. To izdanje štampano je u Narodnoj tiskari N.A. Plavšića, inače poznatog po tome što je bio izdavač i urednik Krajišnika, prvih lokalnih novina u Vinkovcima.
Osim Satira iliti divjeg čovika u toj su knjizi objavljena Reljkovićeva djela: Nauk političan i moralski, Nek je svašta iliti sobranje pametnih ričih te Ezopove fabule za slavonsku u skulu hodeću dicu. Umjesto promišljanja o Reljkovićem radovima, promišljat ćemo o njegovom prezimenu, koji se i danas različito piše i izgovara. Vladimir Rem navodi kako se pisac potpisivao Relković, odnosno Relkovich, kako stoji i na izvornom rukopisu njegovog didaktičkog spjeva. Piščev autograf sadrži i ove stihove: „…šalji đite, nek bude pravovich, to vam želi Mathia Relkovich”.
Na Akademijinu izdanju njegovih Djela iz 1916. stoji Reljković, a zanimljivo je istaknuti kako slavonski biografi, osim Matasovića, Tropša i Švagelja, pišu Reljković. Jezikoslovac Jonke dosljedan je varijanti Reljković, dok s druge strane povjesničari književnosti Ivo Frangeš i Miroslav Šicel upotrebljavaju varijantu Relković. Varijantom Reljković služe se književnici povjesničari: od Đure Šurmina, preko Mihovila Kombola do Antuna Barca i do Rafe Bogišića, priređivača Reljkovićevih djela u Pet stoljeća hrvatske književnosti.
O dvojbama u vezi s ovim svjedoči i zbornik Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti u kojemu su objavljeni referati s istoimenog simpozija održanog u jesen 1966. godine u Vinkovcima. Istaknut je podatak: u pogovoru pretiska prvog izdanja Satira dr. Josip Bratulić upotrebljava varijantu Reljković. Dr. Krešimir Georgijević, pisac Hrvatske književnosti od 16. do 18. stoljeća u Sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, ističe kako je uobičajeno pisanje Reljković, koje je dugogodišnjom upotrebom steklo građansko pravo.
