Ovisnost o videoigrama sve je prisutniji problem na globalnoj razini. Najrizičnija skupina su adolescenti koji iz razonode, izazova i ulaska u svijet mašte nisu ni svjesni negativnih posljedica koje one ostavljaju na njihovo psihičko i fizičko zdravlje, stoga je nužno na vrijeme prepoznati znakove ovisnosti i pravovremeno reagirati – upozoravaju iz Službe za školsku medicinu Vukovarsko-srijemske županije.
Naime, s ciljem podizanja svijesti o ovom rastućem problemu, liječnici Službe za školsku medicinu VSŽ objavili su informativnu prezentaciju „Adolescenti i videoigre” kroz koju javnosti žele približiti, između ostalog, zašto adolescenti igraju videoigre, koji su znakovi ovisnosti i koje su posljedice, što činiti u takvim situacijama te kome se javiti za pomoć.
„Šest je ključnih motiva zašto adolescenti igraju videoigre. Prvi je natjecanje kojemu je cilj postići najbolji rezultat, slijedi izazov koji potiče napredovanje na sljedeću razinu ili ostvarivanje pobjede, tu je i želja za društvenom interakcijom, razonoda, ulazak u svijet mašte u kojem sve može biti moguće te želja za doživljavanjem uzbuđenja i napetosti”, pojašnjavaju naši stručnjaci.
Dodaju kako igranje videoigara ima svoje pozitivne i negativne strane. Ova vrsta razonode poboljšava koordinaciju ruku i očiju te prostornu orijentaciju, razvija sposobnosti logičkog zaključivanja, potiče razvoj pamćenja, koncentracije i rješavanja problema, pomaže u stjecanju novih prijateljstava te u razvijanju sposobnosti timskog rada i suradnje, potiče kreativnost i inovaciju te smanjuje stres. S druge strane, videoigre potiču agresije, dovode do teškoća u ispunjavanju školskih obveza, često i vrijeđanja, psovka i prijetnji, socijalne izolacije, manjka tjelesne aktivnosti, problema sa spavanjem, bolova u rukama, ramenima i leđima, naprezanja očiju, lošeg držanja i nepravilne prehrane. Uz samu ovisnost, česte posljedice su i anksioznost, depresija i delikventno ponašanje.
„Posljedice prekomjernog igranja videoigara mogu se očitovati školskim neuspjehom, pretilošću, poteškoćama u nošenju s tjeskobom i stresom, povećanom riziku od razvoja drugih ovisnosti, a može negativno utjecati i na daljnje školovanje i buduće zaposlenje. Važno je zato znati postaviti granice!”, upozoravaju.
Adolescentima preporučuju postaviti dnevna vremenska ograničenja – maksimum 1 do 2 sata igranja u danu, alternativne hobije poput sporta, čitanja, pisanja, sviranja instrumenata…, ali i postaviti si prioritete, primjerice obaviti druge obaveze prije početka igranja. Roditeljima savjetuju da ne zabranjuju igranje videoigara u potpunosti jer to može dovesti do suprotnog učinka. Važno je pronaći ravnotežu između digitalnog i stvarnog svijeta, otvoreno razgovarati o posljedicama, nadzirati koliko vremena djeca igraju te zaštiti ih od neprimjerenih sadržaja.
„Važno je zapamtiti! Pravila ponašanja koja vrijede u stvarnom svijetu vrijede i u virtualnom – prema drugima se odnosite s poštovanjem, ne vrijeđajte, ne ponižavajte, ne prijetite te ne dijelite svoje osobne podatke s nepoznatim ljudima. Prijavite ako vas netko vrijeđa ili uznemirava. Ako doživite bilo koji oblik nasilja za vrijeme igranja videoigara uvijek se možete obratiti roditeljima, nastavnicima ili drugim stručnjacima”, pozivaju iz Službe za školsku medicinu.
Potražiti pomoć nije sramota pa pozivaju obratiti se školskom psihologu, liječniku školske medicine (032/370-901, skolskavk@zzjz-vsz.hr), liječniku obiteljske medicine, Službi za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo VSŽ (032/334-715, centarzaprevencijuovisnosti@zzjz-vsz.hr), dnevnoj bolnici za ovisnost o internetu i videoigrama, Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Zagreb (za punoljetne osobe) ili pak nacionalnoj info linija za ovisnosti: 091-4683-070, ovisnosti@hzjz.hr.
