Među onima koji ne odustaju od tradicijskog slavonskog zimskog običaja svinjokolje Vinkovčanin je Dominko Ištvanović. U njegovom dvorištu svinjokolja se i danas radi baš kao nekada.
Dominko Ištvanović i danas se dobro sjeća svinjokolja iz svoga djetinjstva i mladosti.
„Prije mnogo godina za mene svinjokolja je bila doživljaj godine. Rano smo ustajali kako bi sve pripremili za ljude koji će doći. Svi su bili dobro raspoloženi i bilo nas je jako puno. Svi smo uživali u poslu i u druženju”, priča nam.
Njegov otac i ujak, kaže, bili su jako spretni u tom poslu pa je od njih „pokupio” osnove koje je kasnije nadograđivao. I danas održava ovu tradiciju i još uvijek nije mu problem okupiti ljude.
„Uspijem skupiti ekipu s obzirom na to da smo jako velika obitelj pa nas još uvijek ima dovoljno, ali čujem od mojih susjeda da su u nedostatku ljudi. Kod nas je stalna ekipa i dobar dio zna što treba raditi. Imamo sada već i podmladak. Tako da imamo i one koji znaju i one koji uče”, kaže Dominko Ištvanović.
Ove godine klali su tri svinje za tri obitelji odnosno za sebe te za obitelji kćeri i sina.
„Proizvodimo sve po starom receptu koji sam naslijedio od mog oca. Pravimo kobasice, kulenovu seku, kulen, slaninu, šunku, čvarke, krvavicu… Jako je važno dobro paziti i kod salamurenja mesa jer sol je ta koja čuva proizvod. Tu ne smije biti pogreške kao ni kod sušenja jer dobra pušnica i dim svim našim proizvodima daju onaj prepoznatljivi slavonski šmek. Sve mi je to pokazao moj otac tako da na taj način čuvam i uspomenu na njega”, kaže naš sugovornik dodajući kako se u njegovoj obitelji još uvijek drže i dobrih običaja vezanih uz jela na svinjokolji.
„Mi još uvijek radimo po starinski. Za doručak jetrica s češnjakom i pečeni vrat, a poslije idu krofne i salenjaci. Za večeru po tradiciji: juha, kuhano meso, sos od rajčice, hren pa onda sarma i na kraju pečena kobasica jer nova kobasica se mora probati”, ističe Dominko Ištvanović.
Pregled mesa na trihinelu jamstvo je zdravlja ljudi
Meso zaklanih svinja ili ulovljene divljači prije upotrebe obavezno treba pregledati na trihinelu kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi. Upravo na području Vukovarsko-srijemske županije, podsjetimo, trihineloza je do prije petnaestak godina bila velik javnozdravstveni problem. “Od 1968. do 2005. godine nije bilo godine kada na području županije nije bilo slučajeva trihineloze, no to se promijenilo, pa su od 2005. zabilježene samo dvije manje epidemije. Ono što je ključno u suzbijanju epidemija trihineloze jest ne dopustiti da zaraženo meso dođe na stol. Kako bi se to postiglo, prva i osnovna mjera jest stroga kontrola mesa svinja iz domaćeg i industrijskog uzgoja, kao i divljači, na prisutnost parazita trihinele”, ističe dr. Kata Krešić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo VSŽ.
