Zbog oštećenja stabala, pješačkih staza, kao i zbog općenito zapuštenog izgleda parka, već niz godina obavljaju se pripreme za njegovu obnovu, u sklopu čega su naručene Povijesna studija, Studija obnove, te Idejni projekt obnove parka.
Park na Trgu bana Josipa Šokčevića, središnjem vinkovačkom trgu, nastao je krajem 18. st., kada dotadašnji vojnograničarski „Paradeplatz“ dobiva obilježja klasicističkoga geometrijski oblikovanoga perivoja. U formi drvoreda sađeni su kesteni s platanama u uglovima parka, a stabla su bila udaljena od pročelja zgrada kako bi i njihova arhitektura dolazila do izražaja.
Tijekom vremena ovaj je prostor doživio mnoge promjene od kojih je posljednja značajnija bila 1987. godine, kada je izvršena rekonstrukcija parka s proširenjem postojećih pješačkih staza, rekonstrukcijom dotadašnjeg spomenika palim borcima iz II. svjetskog rata u memorijalni zvjezdasti plato sa spomenikom i drugo.
U proteklih 25 godina dogodile su se i značajne društvene promjene, a Domovinski rat ostavio je brojne tragove granata i na tom prostoru, od kojih je veliki dio završio u stablima parka.
Zbog oštećenja stabala, pješačkih staza, kao i zbog općenito zapuštenog izgleda parka, već niz godina vrše se pripreme za njegovu obnovu, u sklopu čega su naručene Povijesna studija, Studija obnove, te Idejni projekt obnove parka.
Izrada navedenih studija i Idejnog projekta povjerena je mr.sc. Ivanki Mlinarić, ovlaštenoj krajobraznoj arhitektici s dugogodišnjim iskustvom u radu s javnim zelenim površinama i s dopuštenjem Ministarstva kulture za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara.
Po završetku izrade Povijesne studije i Studije obnove 2012. godine održane su dvije prezentacije za užu stručnu javnost i medije.
U povijesnoj studiji obrađena je i analizirana dostupna pisana i grafička građa. Temeljem analiza utvrđene su sastavnice parkovnog trga koje ga oblikuju, te utvrđen povijesni redoslijed nastanka pojedinih pješačkih pravaca. Analizirano je postojeće stanje parka, te determinirana postojeća stabla, što je pokazalo kako su u park s vremenom, osim početnih kestena i platana sađeni javori i lipe, te nasumično breze, jedna crvenolisna šljiva i jedna japanska sofora, poneki bez reda i plana.
Također je utvrđeno i zdravstveno stanje pojedinačnih stabala, te potreba uklanjanja određenog broja suhih, bolesnih i oštećenih stabala u fazama. Jednako tako u fazama se planira i nova sadnja, s novim, odgovarajućim razmacima mjesta sadnje drveća, kako bi se pravovremeno osigurala zamjena bolesnom drveću.
Utvrđena je i potreba obnove postojećih memorijalnih sadržaja koji služe kao mjesta okupljanja.
Idejni projekt
U Studiji obnove analizirani su prostorni konflikti u vidu premale udaljenosti između stabala, koje su uz ratna oštećenja i oštru rezidbu krošnji 1983. i 1987. godine, pridonijele lošem stanju velikog dijela stabala parka.
Istražene su mogućnosti sanacije parkovnoga trga, te je izrađen i stručni elaborat „Procjena vitaliteta stabla platane na Trgu“.
Predložena rekonstrukcija-sanacija obuhvaća:
- očuvanje utvrđenih vrijednosti, odnosno povijesne matrice šetnica te pravocrtne, drvoredne sadnje koja naglašava rubove i smjerove šetnica;
- uklanjanje postojećih parkovnih sadržaja koji se ni stilski ni funkcionalno ne uklapaju u očitane vrijednosti parkovnoga trga naglašenoga povijesnog kontinuiteta (starog debla hrasta, kioska, prekobrojnih info-panoa),
- uklanjanje bolesnih i oštećenih stabala i zamjena novim sadnicama,
- sanaciju platane pokraj Muzeja kao najstarijeg stabla u parku, s povećanjem otvora u projekciji krošnje,
- uklanjanje stabala sađenih preblizu objektima (prvenstveno breza na sjevernom rubu),
- nova sadnja usklađuje se sa zadržanim drvećem, imajući u vidu potrebni razmak između stabala,
- površinska obrada šetnica se vrši u skladu s vremenom nastanka, odnosno stare se povijesne šetnice različito tretiraju u odnosu na novu dijagonalu,
- ovalno proširenje pješačke površine ispred crkve
- zadržavanje i preoblikovanje postojećih memorijalnih sadržaja u skladu s uvjetima Konzervatorskog odjela.
U studiji obnove predočeno je nekoliko varijanti rješenja obnove ovog važnog javnog prostora, od kojih je jedno razrađeno u Idejnom projektu obnove parka.
Određeni dio javnosti burno je reagirao na objavu rezultata studija i spoznaju o nužnosti uklanjanja određenog broja suhih, trulih i oštećenih stabala pa je projekt na neko vrijeme odgođen, ali je jedan događaj u srpnju 2013. godine skrenuo pažnju na pitanje odgovornosti za moguća stradanja od rušenja oštećenih stabala. Naime, te sunčane srpanjske nedjelje bez daška vjetra, u sjevernom dijelu parka pala je teška grana kestena na pješačku stazu. Park je to popodne bio pun šetača i građana koji su odmarali na klupama, a netom prije toga ispod tog kestena mirno je prošla grupica građana.
Taj je događaj ukazao na svu ozbiljnost situacije i vrlo loše stanje stabala u našem parku, te hitnu potrebu poduzimanja određenih mjera kako bi se prije svega omogućila sigurnost građana i prolaznika. U studiji je za stablo čija je grana pala, procijenjena potreba uklanjanja, očito ne bez razloga, što dovodi do zaključka da pitanje odgovornosti za ovakve događaje te povjerenja u stručnu procjenu trebaju biti presudni u budućem odnosu prema ovom ozbiljnom problemu.
U kolovozu 2014. godine provedena su geofizička (georadarska) istraživanja podzemnog dijela parka, s obzirom da je smješten na prostoru nekadašnjeg foruma rimskih Colonia Aurelia Cibalae, kako bi se detektirala područja arheoloških ostataka. Rezultati tih neinvazivnih istraživanja bili su podloga za provođenje ciljanih arheoloških istraživanja u 5 sondi u ljeto 2015. godine, o čemu je javnost već bila izviještena.
U međuvremenu je vršena sanitarna i interventna sječa uz dopuštenje tada nadležnog Odsjeka za zaštitu okoliša i prirode, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Vukovarsko-srijemske županije i Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Vukovaru, te u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije. Sječom su većinom uklonjena stabla čija su prevelika oštećenja nastala uslijed olujnih nevremena, te su uklanjana suha i trula stabla uz pješačke staze, čija je statika zbog unutarnjih truljenja bila ozbiljno narušena.
Također se već godinama u suradnji s nadležnim institucijama pokušava riješiti problem prekobrojnih vrana koje zagađuju prostor parka i umanjuju kvalitetu boravka u njemu. Dosadašnje metode upotrebe repelenata i proljetnog uklanjanja gnijezda nisu dale značajnije rezultate, a s tim se problemom jednako bezuspješno bore i drugi gradovi Hrvatske. Nužna će biti promjena u pristupu rješavanja ovog problema koji postaje sve ozbiljniji.
U lipnju ove godine dovršen je Idejni projekt obnove parka u kojem je evidentirano trenutno postojeće stanje s prijedlogom zahvata za stabla, dani prijedlozi opločenja staza i pozicije urbane opreme s novim spomenikom banu Šokčeviću, situacijsko rješenje navodnjavanja i drenaže, te zamjenska sadnja.
S obzirom da je park bio pregusto zasađen (mjestimični razmak stabala je manji od 3 metra, što onemogućuje njihov normalan i zdrav razvoj), nakon nužnog uklanjanja određenog broja oštećenih i potencijalno opasnih stabala, predviđena je zamjenska sadnja koja se usklađuje sa zadržanim drvećem, imajući u vidu potrebni razmak između stabala.
Parku će naravno, nakon nužne obnove, biti potrebno neko vrijeme da opet stvori hlad na kakav smo navikli, ali ni stabla nisu vječna, kao ni ljudi i promjene su sastavni dio životnih procesa.
Nakon nužne zamjene određenog broja stabala te obnove staza, urbane opreme, fontane i spomenika sv. Trojstvu, park bi trebao postati puno ugodnije i ljepše mjesto za boravak i odmor građana, a da su određene ozbiljne aktivnosti na uređenju već započele pokazuje postavljanje spomenika banu Šokčeviću u rujnu ove godine, koje je veliki dio građana ocijenio vrlo pozitivno.
