Dilj je tvrtka sa sjedištem u Vinkovcima koja se već 95 godina bavi proizvodnjom glinenog crijepa. Danas Dilj posluje u sastavu NEXE grupe – grupe sa preko 1600 zaposlenih u nekoliko država u regiji. Tijekom krize 2009. g. sektor građevine prošao je kroz teško razdoblje.

Hrvatska je u krizi ostala duže od ostatka Europe, te tvrtke koje se bave proizvodnjom građevinskog materijala, (sektora najjače pogođenog krizom) nisu bile u mogućnosti investirati u projekte energetske učinkovitosti. Porastom cijene energije i lošom energetskom učinkovitošću proizvodnja je postala neefikasna, skupa i nekonkurentna. U posljednjih nekoliko godina gospodarske su se prilike popravile, cijeli sektor raste, a s njime i Dilj. Danas je Dilj najveći proizvođač glinenog crijepa u RH, posluje pozitivno, prodaja, prihodi i EBITDA rastu iz godine u godinu. Većinu prihoda Dilj ostvaruje izvozom, a za 2016. g. je dobio nagradu Zlatna kuna od HGK kao najuspješnije veliko poduzeće u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Tijekom godina krize posebna se pažnja posvećivala energiji, kako cijeni energenata, tako i smanjenju njihove potrošnje, ta se pažnja nastavlja i danas. Projekt povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije Dilj prati od najave projekta na stranicama strukturnih fondova.

“Otvaranjem natječaja, otvorila se mogućnosti da ulaganjem u energetsku učinkovitost provedemo ranije planirane projekte za čiju punu provedbu u danim rokovima sami nemamo dovoljno sredstava, prilika da smanjimo emisiju CO2 u okoliš i troškove energije, te povećavamo konkurentnost tvrtke.”, istaknuo je Dražen Ivezić, direktor Dilja.

Planirana vrijednost projekta je 24.802.962,83 kn + PDV, financirati će se dijelom iz bespovratnih sredstava 9.704.074,40 kn, a ostatak iz vlastitih sredstava. Prije provođenja projekta, uz proizvodnju od 16 mil. kom/god. pogon troši 44.373.706,4 kWh/god (0,89463 kWh/kg), a nakon provođenja projekta trošiti će 34.756.001,80 kWh/god (0,7007 kWh/kg) štedjeti će se 9.617.704,60 kWh/god., uz istu proizvodnju, a sve u skladu s glavnim projektom.

Trenutno proizvodni pogon radi s dvije tunelske peći puštene u rad 1974., a posljednja rekonstrukcija provedena je 2003. Za pečenje u tunelskim pećima se koriste stari vagoni iz 1974., energetski neefikasni. “Projektom će se rekonstruirati i nadograditi jedna tunelska peć, ugasiti druga, smanjiti potrošnja toplinske energije i zadržati postojeći kapacitet proizvodnje. Rekonstrukcija obuhvaća produljenje peći za po dva vagona sa svake strane, prebacivanje opreme s peći 1 kako bi se smanjili troškovi ulaganja, te kupovina dodatne potrebne opreme. Unutar peći mijenjaju se šine za transport vagona, popravljaju i produžuju kanali za brtvljenje pijeskom. Na taj način smanjujemo gubitke zbog lošeg brtvljenja unutar peći.”, istaknuo je voditelj projekta Tihomir Škvarić dodavši kako će se uvođenjem dodatne opreme zadržati kapacitet, smanjiti gubici, povećati energetska efikasnost te ostvariti bolja raspodjela temperatura po visini vagona.

“Također ćemo zamijeniti vagone tunelske peći novima, energetski efikasnijim, lakšim sa boljim brtvljenjem. Zamjenom vagona smanjiti ćemo količinu iznesene topline i gubitke lošeg brtvljenja. Uvesti ćemo cjelovitu regulaciju putem sustava za mjerenje i nadzor (SCADA), te optimizacijom krivulja sušenja i pečenja smanjiti potrošnju toplinske energije. SCADA upravlja regulatorima prema podešenim parametrima. Ukoliko dođe do poremećaja unutar samoga procesa alarmira i omogućuje operateru da adekvatno reagira na poremećaje unutar samoga procesa.”, pojašnjava Škvarić.

Projekt će donijeti i novu energetski učinkovitu LED rasvjetu u prostor strojarnice, kao i zamjenu elektromotora efikasnosti IE1 elektromotorom efikasnosti IE3 te ugradnju sustava za regulaciju brzine vrtnje. Škvarić dodaje kakao je u okviru ovog projekta već ugrađena fotonaponska elektrana snage 20 kW.

“Po završetku projekta smanjiti će se potrošnja energije za više od 21%, a samim tim se smanjuje i emisija CO2 u okoliš. Učinkovitijim korištenjem resursa povećava se konkurentnost, što nam pomaže u očuvanju postojećih i olakšava otvaranje novih radnih mjesta. Sva oprema koja se mijenja u okviru projekta biti će demontirana i zbrinuta na za to odgovarajući način. Metalni, šamotni i betonski elementi biti će zbrinuti od strane ovlaštenog trgovačkog društva.”, zaključio je Dražen Ivezić, direktor Dilja.