Soja spašava godinu

0
146

Loše je po poljoprivrednike krenula ovogodišnja sezona žetve, uljana repica zbog sušne je jeseni podbacila kao nikada do sada i gubici su bili veliki, stanje su donekle popravile žitarice, da bi na kraju dobri prinosi soje i kukuruza ovu godinu učinili podnošljivom.

“Ovogodišnja žetva soje u punom je jeku, obrađeno je otprilike oko 70% površina pod tom kulturom u našoj županiji, a prinosi uglavnom premašuju 3 tone po hektaru, što je vrlo dobar rezultat. Ne možemo govoriti o vrhunskim prinosima, iako pojedinačno ima i takvih, ali činjenica je da je ova godina bila izuzetno povoljna za soju i poljoprivrednici mogu biti zadovoljni”, ističe zamjenik pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu naše župnije Darko Juzbašić.

Dodaje da je slična situacija i s kukuruzom, koji je također ove godine imao sve potrebne uvjete za kvalitetan rast i razvoj. “Još je uvijek rano govoriti o nekim prosječnim prinosima kada je kukuruz u pitanju, iz razloga što je “skidanje” ove kulture tek započelo. Naime, trenutno se poljoprivrednici bave onim ranim sortama dok će onaj pravi posao oko kukuruza započeti za desetak dana, no nema razloga da ne vjerujemo da će prinosi biti optimalni”, kaže Juzbašić. Otkupna cijena soje trebala bi se kretati između 2,10 i 2,20 kuna za kilogram.

Zanimljivo je da je proizvodnja žitarica u ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u našoj županiji zauzima najznačajnije mjesto i to s čak 51%, dok su uljarice zastupljene s 35%, šećerna repa s 4%, a sve ostale kulture s 10%.

Kada usporedimo podatke prikazane u proteklih šest godina onda se mora primijetiti značajno povećanje zasijanih površina upravo pod sojom i isto tako značajno povećanje zasijanih površina pod uljanom repicom koje su se povećale do blizu 10.000 hektara, s tendencijom stalnog porasta. Naime, 2013. godine pod sojom je bilo ukupno 15.036 hektara, dvije godine kasnije gotovo dvostruko više, odnosno 29.503 hektara, dok je lani tom kulturom bilo zasijano 22.197 hektara. Uljana repica preuzima u okviru jesenske sjetve hektare od pšenice koji se značajno smanjuju i u 2017. godini su bili na najnižoj razini do sada i bilo je zasijano samo 24.610 hektara. Lani je ponovno došlo do povećanja zasijanih površina pod pšenicom, ali ne značajno i one sada iznose 28.860 hektara. Površine pod pšenicom u 2018. su u odnosu prema 2013. manje su za gotovo 10.000 hektara”, pojašnjava pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu naše župnije Andrija Matić.

Razlog ovom značajnom smanjenju, kako je pojašnjeno, ponajprije je u tome što je cijena u zadnjih nekoliko godina niska. Točnije, otkako su 2014. otkupljivači počeli primjenjivati Kodeks o otkupu pšenice i uljarica, gdje su nerealno postavljene klase kvalitete pšenice prema udjelu proteina koje su ujedno i osnova za formiranje cijene.